“U ožujku smo se probudili u novom normalnom u kojem želimo naglasiti da bankarsko tržište i tržište kapitala moraju postojati, da su ta tržišta stabilna sigurna te ćemo na burzi nastaviti trgovati. Želimo poslati poruku optimizma u pandemiji jer je Hrvatska u svojoj povijesti preživjela i gore stvari, no nismo nikad posustali ni odustali. Poruka je da ćemo preboljeti Covid-19, da će bankarski sektor ostati siguran, a tržište kapitala aktivno”, rekao je u uvodnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Na aktualnu situaciju osvrnuo se i Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija, koji je istaknuo da je početkom koronakrize Hrvatska bila jedna od rijetkih država Europske unije (EU) tada koja je prva pokrenula određene mjere kako bi zaštitila gospodarstvo i financijski sektor. “Stabilnost financijskog sustava je važna, od korisnika do države i kreditnog rejtinga. S velikom sigurnošću možemo reći da smo otporniji nego 2008. godine. Sama država, u smislu Vlade u suradnji s regulatorima, izradila je niz mjera kojima smo pokušali potaknuti gospodarstvo, kako se ono ne bi urušilo u potpunosti što se očekivalo i očekuje se u cijelom svijetu. Budući gospodarski i politički izazovi traže nove mjere, ovisno o tome koliko će pandemija trajati. No zajednički naziv – digitalizacija – izazov je i prilika za iskorak u svim industrijama. Ako u to uključimo i plan zelene Europe, dobit će se na otpornosti”, rekao je Zrinušić. Kao važnu temu istaknuo je garancijske sheme koje je država provodila u proteklom razdoblju no i za razdoblje koje predstoji, i to pomoću vlastitih sredstava i dijela proračuna odakle novac dolazi i iz EU. “Trebamo raditi na tome da se intenzivira korištenje tih sredstava. Financijski okvir je produžen do sljedeće godine vezano uz korištenje sredstava državne potpore, a sredstva se dodjeljuju gospodarskim subjektima s problemima u poslovanju u kontekstu procjene rizika. Naša je molba bila da kroz jamstva koja država daje u visini 90-100 posto, da vidimo kako pomoći subjektima. Smisao je da očuvamo gospodarstvo i da od njega živimo – država, regulatori i financijski sektor kao trokut u zelenom planu EU. Moramo kao država i društvo biti dovoljno razboriti i mudri da iz svega izađemo kao pobjednici”, poručio je Zrinušić.

Prezentaciju pod nazivom Makroekonomske projekcije u uvjetima pandemije održao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u samom vodu istaknuo da su jesenske projekcije u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, optimističnije nego tijekom proljeća, što potvrđuje i MMF za svjetsku ekonomiju. Tako su i ekonomski rezultati tijekom ljeta bili bolji od očekivanog, a očekuje se dodatni oporavak ako se u prvom kvartalu pojavi i cjepivo. “Prema pokazateljima pouzdanja u europodručju slijedi brzo oporavak indeksa i potrošača i industrija. Prema zadnjim podacima za Hrvatsku, to pouzdanje usporava zbog rasta broja slučajeva. Oporavljaju se brzo industrijska proizvodnja i građevina, dok je taj oporavak sporiji kod djelatnosti poput ugostiteljstva, smještajnih kapaciteta i trgovina”, naveo je Vujčić.

Naglasio je da se 2021. godine očekuje nastavak oporavka, ali ne i dostizanje lanjskog BDP-a koji, kako smatra, nećemo dostići do 2022. godine.

“Iduće godine, ako se obistine očekivanja da bismo mogli u prvom kvartalu imali cjepivo i lijek, to će bitno doprinijeti oporavku turizma, a trebao bi porasti i potrošački optimizam te oporavak najpogođenijih sektora. Prema proljetnoj projekciji u usporedbi s listopadskom, raspon scenarija temeljnog i pesimističnost su se proširili. Iako su projekcije optimističnije, rast neizvjesnosti je veći. Ovisno o razvoju situacije na ekonomske ishode može utjecati, tri faktora neizvjesnosti koji utječu na brži ili sporiji oporavak – epidemiološke mjere i utjecaja na gospodarske aktivnosti, ponašanje i očekivanja ljudi i utjecaj inozemstva”, naveo je.

Vujčić se osvrnuo i na priljev sredstava iz EU fondova koji podupire višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Spomenuo je i da Hrvatska i dalje više izvozi nego uvozi te da taj trend nije prekinut ni tijekom pandemije. Složio se sa Zrinušićem oko Eu sredstava, a smatra da će se korištenje pojačati sljedeće godine.

Osvrnuo se i na mjere koje su pomogle gospodarstvu i financijskom sektoru, od fiskalnih i monetarnih mjera do supervizorskih mjera HNB-a i Hanfe. “Ekspanzivna monetarna politika podigla je višak kunske likvidnosti na rekordne razine. Tijekom krize su međunarodne pričuve padale, no one su se sada vratile na razinu kraja 2019. To je školski primjer dobre suradnje monetarne i fiskalne politike gdje je monetarna politika omogućila financiranje država s pritiscima na međunarodnom tržištu. Očuvani su i povoljni uvjeti financiranja. To je posljedica APN-a koji utječe na stambene kredite više nego bilo koji drugi trendovi. Teret otplate kamata stagnira unatoč porastu bankovnih kredita u odnosu na BDP, prepolovio se na kućanstva i poduzeća. Unatoč snažnom padu BDP-a koji očekujemo, teret otplate kamata neće porasti, a to je posljedica kontinuiranog smanjenja kamatne opterećenosti BDP-a. No zaključujemo da je bankovni sustav sposoban podnijeti posljedice krize je visoko kapitaliziran – kapital bankarskog sustava je na povijesnom maksimumu”, poručio je Boris Vujčić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Povratak dugog vala dodatno produbljuje ekonomsku neizvjesnost

Prezentaciju o ulozi financijskog sektora u kreaciji održive sutrašnjice održao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Povratak dugog vala, istaknuo je, dodatno produbljuje ekonomsku neizvjesnost za 2020. u cijelom svijetu. “Većina investitora na tržištu vidi da novo normalno nije kovanica koja će trajati godinu dana nego će to biti dulje, i zato je važno da se svi pripreme”, naglasio je Žigman.

Kao najvažnije faktore održivog financiranja naveo je okolišne i društvene faktore te upravljačke faktore; financijski sektor predvodi u smanjenju carbon footprinta. Istovremeno je upozorio da krizne epizode obično povećavaju nejednakosti, socijalnu isključenost te smanjuju ljudska i radna prava.

Osvrnuo se i na European Green Deal te mobilizaciju 1000 milijardi eura investicija tijekom deset godina iz proračuna i direktne investicije poduzeća. “EU odgovor na koronakrizu ima trži važna cilja – zelena i digitalna ekonomija te socijalna otpornost. Oporavit ćemo se, ali će biti puno ožiljaka na poduzećima i kod nezaposlenih. EU zakonodavni okvir o održivom financiranju ima niz uredbi i direktiva, od uredbe o referentnim vrijednostima, objave podataka o održivosti, izmjene propisa i direktive o nefinancijskom izvještavaju (NFRD)”, naveo je Žigman.

NFRD je, kaže, već na snazi, u Hanfi licencirali fond koji ulaže u održivo financiranje i ima oznaku da se radi o fondu koji će ulagati u poduzeća koja idu prema održivog financiranju. Važno je i, dodao je, nefinancijsko izvještavanje – u budućnosti će se gledati dijelovi koji se tiču i nefinancijskog dijela. Doći će i do izmjena u organizacijskim zahtjevima i poslovnom ponašanju sudionika na financijskim tržištima – društva za upravljanje investicijskim i mirovinski fondovi, investicijska društva i društva za osiguranja koja nude investicijske proizvode. “Rast značaja sektora financijskih usluga raste već gotovo deset godina u EU, tako i Hrvatskoj. U domaćem sektoru važnu ulogu imaju dugoročni ulagači – mirovinski fondovi i društva za osiguranje. Nastavlja se integracija tržišta kapitala u EU, a to su ciljevi stvaranja unije kapitala (CMU) – učiniti EU sigurnijim mjestom za štednju i dugoročno ulaganje građana, zatim integrirati nacionalna tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište, podržati zeleni, digitalni uključiv i otporni gospodarski oporavak kroz osiguravanje dostupnijeg financiranja europskim poduzećima Akcijski plan EK za postizanje strateških ciljeva obuhvaća osnaživanje građana putem jačanja financijske pismenosti kroz procjenu izvedivosti razvoja EU okvira financijske kompetencije i procjenu uvođenja principa obveze financijskog educiranja potrošača, potpora umirovljenicima i izgradnja povjerenja malih ulagatelja u tržište kapitala”, rekao je Žigman.

HBOR je u kolovozu u bankarskom sektoru odradio više od 50% tzv. Covid-19 kredita

Na konferenciji Poslovnog dnevnika i Hanfe pod nazivom Zagreb – bankarsko i financijsko središte u novom normalnom održana je panel rasprava o “novonormalnom” bankarstvu, trenutnom stanju u bankarskom sektoru, njegovoj stabilnosti te o planovima i razvoju u vremenima koja dolaze.

Ovu je godinu bankarstvo doživjelo transformaciju poslovanja koja je počela ranije od predviđeno, a na što je između ostalog utjecala i pandemija koronavirusa. Istaknuo je to na početku rasprave predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke Christoph Schoefboeck. Podsjetio je pritom na digitalnu platformu pod nazivom George koju je Erste banka nedavno lansirala u Hrvatskoj, a koja je zamijenila postojeću aplikaciju za mobilno i internetsko bankarstvo. Platforma, namijenjena fizičkim osobama, snažniji je iskorak u digitalne kanale i implementacija procesa i poslovanja. Shoefboeck je pritom naglasio da je Hrvatska u europskom prosjeku kada je riječ o mobilnom bankarstvu. Trenutno, kaže, potrošnja i investicijska djelatnost u bankarstvu nisu na visokom nivou. “Bilježimo u korporativnom sektoru rast kredita oko milijardu kuna više u odnosu na lani. Važni faktori su moratorij i dogovori s klijentom, te veća potražnja tvrtki. Kod retail kredita imamo pad”, naveo je Schoefboeck. Nastavit će, dodao je, podržavati svoje klijente po pitanju likvidnosti i kapitalizacije, a pritom se vode time u banci kroz neko vrijeme banke i poduzeća sve više ići prema sistemu održivog financiranja, te da se Hrvatska ovdje može dobro pozicionirati. Schoefboeck oporavak očekuje tek 2022. godine, no pritom je naglasio da je kapitalizacija bankarskog sustava na visokom nivou, te da istovremeno treba obratiti pažnju na korištenje europskih fondova kako bi se mogli izdržati svi nadolazeći izazovi. “Pokušavamo vidjeti koje su opcije i bolje i što klijenti, koji su nam prioritet, žele. Važno je unaprijediti taj odnos. Ovo je vrijeme za resetiranje poslovnih modela, prilika da pokažemo fleksibilnost u transformaciji”, poručio je Christoph Schoefboeck.

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za vrijeme pandemije su “zbili redove”, digitalno se modernizirali, a prema Europskoj komisiji ishodovali dvije mjere – poduzetnicima su omogućili beskamatne kredite i proširili opseg klijenata. “HBOR je u kolovozu u bankarskom sektoru odradio više od 50% tzv. Covid-19 kredita. Mi se možemo osloniti na vlastite kapacitete, no trebaju sudjelovati i postojeće banke”, rekao je izvršni direktor HBOR-a Vedran Jakšić. Budućnost je, smatra, i u jamstvenim shemama, no tu je

važno, kako dodaje, uključenje Europskog integracijskog fonda s proizvodima koji će omogućiti bolji plasman. “Bili smo spremni na sve scenarije još na proljeće, imamo financijskih sredstava u slučaju novog valova krize. Fokusirali smo na pet segmenata – konkurentno-digitalni, zeleni, regionalni, na izvor te na alternativne izvore financiranja. Uz jamstvene sheme sve važnije postaje društveno odgovorno poslovanje, odnosno cargo footprint koji obuhvaća zelenu i digitalnu ekonomiju”, poručio je Jakšić.

Partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja zadužen za South CE regiju, Mitja Kumar, siguran je da će u Hrvatskoj pasti upotreba fizičkog novca, a da unutar financijskog sektora postoji velika konkurencija, da digitalizacija ide naprijed i mijenja se struktura klijenata, čemu se banke moraju prilagoditi. “Doći će do novog kompromisa i podjele tržišta. Mislim da banke neće više toliko zarađivati na platnom prometu i trebat će sve više raditi na savjetovanju klijenta, prodaji… Banke su u dobroj poziciji i sve ovisi kako će kreirati digitalnu budućnost. Nije vrijeme za čekanje nego za daljnji razvoj i ulaganje nove generacije”, zaključio je Kumar.

‘Problemi zastarjelih regulativa mogli bi se smanjiti uvođenjem eura’

Hrvatski bankarski sustav je vjerojatno i najsnažniji u regiji s aktivom od 110% nacionalnog BDP-a, a prate ga i mirovinski fondovi, što nam svakako daje prednost i priliku da se nametnemo kao regionalno financijsko središte, kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka i nadodao kako se neke stvari mijenjaju na bolje, no potrebno je još puno toga učiniti. “Kad Zagreb i Hrvatska budu željeli postati financijska središta, tu će biti presudna politička volja. Jasno je da su sada neki drugi prioriteti u društvu, ali se nadam da će za koju godinu doći i ta politička odluka. No, u državi ipak promjene idu na bolje i već je sada vidljivo da se ovdje mogu napraviti vrlo ambiciozni projekti”, kazao je Adrović. Kao veliki problem vidi zastarjelu regulativu te regulatorni trošak, a koji bi se mogao smanjiti uvođenjem eura. Dodaje da je jedno od ključnih obilježja financijskih središta izvrsno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika, a što u Hrvatskoj nije na najvišim razinama. Tu je i velika razina likvidnosti, na čemu još treba poraditi, osobito u dijelu razvitka tržišta kapitala. Dobro stojimo, smatra čelnik HUB-a, po pitanju održivosti te ICT razvijenosti.

‘Ovo je prilika za banke da se jače krene u digitalizaciju’

Mitja Kumar, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja zadužen za South CE regiju naglasio je da korona donosi niz izazova za bankarski sektor zbog ograničenja pristupa poslovnicama, straha od korištenja bankomata i svih izravnih kontakata. No, kaže, s druge strane je jedinstvena prilika da se puno jače krene u digitalizaciju na svim razinama, ali isto tako i da se ponovno sagleda poslovni model kako bankarski sustav danas posluje danas i kako bi zbilja trebao izgledati za 10-ak godina. Prema Deloitteovom istraživanju bankarskog sektora u kojem se analiziralo stanje u 318 regionalnih banaka (South CE), od toga i osam hrvatskih, stanje u regiji i Hrvatskoj nije baš najbolje po pitanju digitalizacije. Banke su prosječno na 30-40% najboljih dostignuća u digitalizaciji.