Ministarstvo financija ovih je dana u javnu raspravu uputilo nekoliko zakonskih prijedloga koji bi trebali rezultirati pozitivnim iskoracima u financijskom sustavu – od dokapitalizacije Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kojom se dodatno jača njezin kreditni potencijal pa do regulatornih rasterećenja na tržištu kapitala.

Tako će, primjerice, mali i srednji poduzetnici kroz javnu ponudu vrijednosnih papira širem spektru ulagatelja odskora moći ići u prikupljanje do 12 milijuna eura bez obveze izrade prospekta i pratećeg ishođenja regulatornih suglasnosti. Spomenuto podizanje praga (s osam milijuna eura) vezano uz prospekt jedna je od novosti predviđenih izmjenama Zakona o tržištu kapitala.

Jednostavnija pravila

Riječ je o zakonskim izmjenama kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU-a, odnosno s Aktom o uvrštenju. “Listing Act” je dio šire inicijative jačanja unije tržišta kapitala s ciljem povećanja konkurentnosti europskih tržišta i olakšavanja pristupa tržišnom financiranju.

Matej Bule, državni tajnik Ministarstva financija, kaže da bi provedba ovog zakona trebala smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, osobito malih i srednjih, te ubrzati i pojednostaviti postupke javnih ponuda i uvrštenja. To uključuje npr. jednostavnija pravila o otkupu vlastitih dionica, kao i ona vezana uz odobrenja informativnih dokumenata. Usto, izmjenama se unaprjeđuje transparentnost i zaštita ulagatelja, a sve bi to, prema riječima državnog tajnika, trebalo pridonijeti jačanju likvidnosti i konkurentnosti hrvatskog tržišta kapitala.

Dio zakonskih izmjena ide i u smjeru jačanja tržišta investicijskih istraživanja, a s ciljem poboljšanja informiranosti ulagatelja. Isto tako, uvode se i obveze objave informacija o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa prilikom uvrštenja dionica za trgovanje (uz proširenje tih obveza i na uvrštena društva, odnosno dionice), čime se povećava transparentnost strukture vlasništva i olakšava donošenje informiranijih odluka o ulaganjima.

Novost je, uz ostalo, i da će poslove operatera Fonda za zaštitu ulagatelja ubuduće obavljati Hrvatska agencija za osiguranje depozita (sada tu ulogu ima Središnje klirinško depozitarno društvo). U pogledu razvoja tržišta kapitala važna uloga pripada još prilikom lanjskog donošenja strateškog okvira i HBOR-u

IPO fond krajem godine

U skladu s akcijskim planom, on je poprilično poodmakao s pripremama tzv. IPO fonda. Njegovo osnivanje očekuje se do kraja godine, a ponajprije bi trebao biti u funkciji potpore MSP-ima koji planiraju izlazak na tržište. Kad je riječ o Zakonu o HBORu, osim što je postojeći donesen prije čak 20 godina (otada je izmijenjen samo jednom), potrebu novog zakonodavnog okvira nametnulo je i donošenje Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH krajem prošle godine.

Uz odgovarajuće definiraje pravnog položaja, vlasničke strukture te ciljeva i zadaća HBOR-a, nacrtom zakona predviđa se povećanje njegova temeljnog kapitala s dosadašnjih 929 milijuna na 1,91 milijardu eura. Uz 571 milijun eura zadržane dobiti, preostalih 410 milijuna povećanja kapitala odnosi se na sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za podršku strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima (277 milijuna) te ulaganjima za obranu i sigurnost (133 milijuna).

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Time se osigurava da kapital HBOR-a bude u funkciji provedbe razvojnih politika Hrvatske i usklađen s nacionalnim i europskim prioritetima, kaže Bule.