Čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde istaknula je da najavljeni digitalni euro neće biti zamjena novčanicama već dopuna zajedničke valute. “Zajednička valuta nije samo korištenje istog sredstva plaćanja, to je dio zajedničkog pothvata i identiteta, to su Europljani prepoznali”, rekla je Lagarde u povodu 20. obljetnice eura. S prvim danom 2002. euro je zaživio u 12 država Europske unije kao fizičko sredstvo plaćanja nakon što je od 1999. funkcionirao kao obračunska valuta. Danas ga koristi 19 članica europske monetarne unije i njihovih oko 340 milijuna građana. U bliskoj budućnosti članicama eurozone treble bi postati Hrvatska i Bugarska koje su aplicirale za implementaciju eura u svoja gospodarstva.

Pojednostavio život

“Euro je pojednostavio život brojnih Europljana, onih koji studiraju, putuju, posluju”, istaknula je Lagarde na raspravi o dva desetljeća eura te njegovoj budućnosti na početku plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Podsjetimo, Europska središnja banka potvrdila je prošle godine da kreće s projektom digitalnog eura te da će se redizajnirati druga najčešće korištena svjetska valuta nakon američkog dolara. Digitalni euro bit će elektronički novac koji će izdavati Eurosustav, odnosno ECB i nacionalne središnje banke, i bit će dostupan svim građanima i poduzećima. “Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti dopuna gotovini”, istaknula je Lagarde. Hrvatska je zasad najbliža implementaciji eura pošto je u srpnju 2020., unatoč pandemijskoj krizi, ušla u Europski tečajni mehanizam II, tzv. ‘čekaonicu za euro’. Prema signalima i hodogramu aktivnosti, a ne bude li iznenađenja, Hrvatska bi euro mogla uvesti već 2023. Krajem ljeta ove godine predviđeno je iskazivanje dvojnih cijena te potom predopskrba banaka novčanicama i kovanicama eura. Bugarska je najavila da bi se željela priključiti godinu dana nakon Hrvatske, 2024. godine. “Hrvatska i Bugarska napreduju prema tom cilju”, rekao je povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Rumunjska kreće u pripreme

Rumunjska je najavila da će započeti s pripremama za uvođenje eura, dok Češka, Poljska i Mađarska oklijevaju, što zbog struktura svojih gospodarstava, što zbog političkih razloga. U Švedskoj je 2003. održan referendum na kojem su građani odbili ulazak u europodručje. Ipak, sve članice Europske unije, s izuzetkom Danske koja je u tečajnom mehanizmu, dužne su uvesti euro iako za to nije definiran vremenski horizont.

Nedavno izabrana nova predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla da “euro mora biti na čelu zelene i digitalne tranzicije”. “Jačanjem međunarodne uloge eura možemo doprinijeti otpornom bankovnom sektoru”, rekla je Metsola uz napomenu da će se istovremeno jačati strateška autonomija EU-a.