Inflacija u eurozoni nastavlja se kretati umjerenim tempom, što potvrđuju najnoviji podaci i analize ključnih medija. Podaci iz različitih zemalja članica pokazuju da je inflacija stabilizirana blizu ciljanih dva posto Europske središnje banke (ECB), što smanjuje pritisak za dodatnim smanjenjima kamatnih stopa.

Održavanje stabilnosti

Inflacija u ključnim europskim gospodarstvima pokazuje stabilan i umjeren tempo rasta. Francuska bilježi najnižu stopu inflacije od 1,2 posto, uglavnom zahvaljujući smanjenju tarifa za energiju, dok Španjolska bilježi stopu od 1,91 posto, a Njemačka 2,13 posto. Ove razine inflacije pridonose ukupnoj prosječnoj stopi u eurozoni od 2,1 posto zabilježenoj u listopadu 2025. godine. Potrošačka očekivanja potvrđuju povjerenje u stabilnost cijena, s projekcijom da će inflacija rasti na 2,5 posto tijekom 2025., nakon čega se očekuje postupni pad na 1,9 posto u 2026. te na 2,2 posto u idućih pet godina. Ovi indikatori pružaju čvrstu osnovu za održavanje trenutačne monetarne politike, bez potrebe za dodatnim sniženjima kamatnih stopa. ECB je do lipnja 2025. gotovo prepolovio depozitnu stopu na dva posto pa bankarski krugovi i tržišta sada gotovo isključuju mogućnost daljnjeg sniženja kamata u prosincu, smatrajući da je ciklus rezova završenim. Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, izjavio je da, iako je ukupna inflacija u eurozoni blizu cilja od dva posto, temeljni inflacijski pritisci, izuzev energije, ostaju previsoki. Naglasio je da pad troškova energije može dodatno spustiti inflaciju ispod cilja tijekom 2026., no ECB ostaje usmjeren na održavanje srednjoročne stabilnosti. Lane je također istaknuo da ECB ne planira reagirati na manje fluktuacije u inflaciji, već će se fokusirati na značajne promjene koje utječu na srednjoročne trendove, naglašavajući potrebu za oprezom u vođenju monetarne politike.

Financial Times ističe da je inflacija stabilna blizu željene razine, no uslužne cijene određeni su izazov za ECB, dok Bloomberg naglašava da europska inflacija podržava odluku o pauzi u smanjenju kamata. The Economist ocjenjuje ECB-ovu borbu protiv inflacije kao uspješnu, ističući da je inflacija pod kontrolom nakon desetljeća niskih stopa i visokih šokova izazvanih pandemijom. Temeljna inflacija, odnosno inflacija bez utjecaja promjena cijena energije i hrane, iako i dalje previsoka, usporava svoj rast. Statistički pokazatelji i analize podržavaju održavanje trenutačnog stanja bez promjena u kamatnim stopama, dok se tržišta slažu da je ciklus smanjenja kamata završen. Eurozona time uspješno izbjegava deflacijske rizike kroz ciljanu kontrolu inflacije.

Procjene rasta

Ova stabilizacija dolazi kao izniman uspjeh ECB-a, koji se desetljećima borio sa stagnacijom i niskim cijenama, da bi pandemija donijela rekordan skok inflacije veći od deset posto. Očekivani rast prihoda i potrošnje u nadolazećem razdoblju (prihodi 1,2 posto, BDP rast 1,1 posto 2025. i 1,5 posto 2026.) potvrđuje projekcije pada temeljne inflacije na 1,9 posto u 2026., čime se priprema teren za stabilniji i održiviji gospodarski rast u eurozoni.