Na sve vibrantnijem domaćem tržištu korporativnih obveznica pažnju nam je privukao Koykan svojom strategijom financiranja putem višestrukih obveznica i konvertibilnih instrumenata financiranja. To je ugostiteljsko mikropoduzeće, osnovano prije tek dvije godine, u 2025. prikupilo 2,35 milijuna eura kroz četiri izdanja obveznica.

S ukupnom vrijednošću kapitala od 6,25 milijuna eura (iz prvog kvartala 2023.) i dosad prikupljenih dva milijuna eura kapitala, Koykan, u vlasništvu Planets grupe, proveo je dva kruga javne ponude obveznica u kojima su sudjelovale ukupno četiri grupe investitora, uključujući konvertibilne i standardne kupce. U prvom krugu, dva velika strateška investitora iz Španjolske i Njemačke, koji dolaze iz svijeta venture capitala, investirali su ukupno 1,5 milijuna eura kao dužnički kapital, odnosno obveznice koje Koykan vraća s kamatama.

“U 2025. uspješno smo otvorili šest novih restorana i započeli izgradnju još dviju lokacija. Time naša ukupna mreža raste na 11 restorana u četiri zemlje regije – Hrvatskoj, Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj. Godišnji prihodi porasli su nam za 400 posto, s 1,25 milijuna eura na pet milijuna, dok je procijenjena EBITDA za 2026. (za postojeće poslovanje, bez rasta) viša od milijun eura”, rekao nam je Boro Milivojević, izvršni direktor Koykana. “Ti podaci potvrđuju učinkovitije poslovanje i snažan tržišni rast”, ističe.

Konkurentnija ponuda

Dužnički papiri Koykana ističu se i visokim kamatnim stopama u nekim emisijama – čak do 15 posto – što nam je bio povod da istražimo domaće tržište korporativnih obveznica. Prošle je godine 25 domaćih poduzeća izdalo ukupno 29 obveznica kojima su prikupili ukupno 271,67 milijuna eura. Rastući trend se nastavio i ove godine. Od početka 2025. na prikupljanje dodatnog kapitala odlučio se istovjetan broj poduzeća koja su putem 33 pojedinačna izdanja prikupila ukupno 296,77 milijuna eura, što je 9,5 posto veći iznos nego lani, prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD).

Kamatne stope na korporativne obveznice u 2024. kretale su se uglavnom iznad tri posto do najviše osam posto, dok je ove godine bilo izdanja i s nižim prinosima od 2,785 posto. Niži prinos odražava povoljnije uvjete financiranja i konkurentniju ponudu, pa visokih 15 posto prinosa na Koykanove obveznice ukazuje na njegov visokorizičan model poslovanja. Milivojević je, međutim, uvjeren u uspjeh i najavljuje nova izdanja obveznica za 2026. za širenje franšizne mreže, digitalnu transformaciju poslovanja i optimizaciju nabavnog lanca.

“Kroz nove ugovore s dobavljačima te izravnu kupovinu ambalaže i opreme od proizvođača dodatno ćemo povećati operativnu učinkovitost i profitabilnost te dugoročno ojačati konkurentnost Koykana”, kaže Milivojević. U planu je osnivanje alternativnog investicijskog fonda za financiranje otvaranja sljedećih 30 restorana, “bez povećanja izravne zaduženosti poslovanja”. “Sredstva iz obvezničkog izdanja koristit ćemo isključivo za razvoj i povećanje profitabilnosti postojećeg lanca restorana. Planirana EBITDA osigurava redovitu isplatu postojećih kamata i kontinuirana ulaganja u rast te širenje mreže”, tvrdi izvršni direktor Koykana.

Zbog Koykanovih obveznica, ali i onih tvrtke enasolAuto koja se bavi trgovinom električnom energijom, u svibnju je Hanfa zbog nepoštivanja zakonskih obveza vezanih uz obavijest o korištenju iznimke od izrade prospekta za javnu ponudu obveznica provela nadzor i pozvala investitore na oprez. Također je upozorila na netočnosti u medijskom izvještavanju o ovim obveznicama koje su mogle dovesti investitore u zabludu vezano uz razinu rizika i sigurnosti ulaganja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Pad udjela u portfelju

Tržište korporativnih obveznica u Hrvatskoj doživjelo je značajne promjene u protekle dvije godine, s jasno uočljivim trendovima. Ove je godine primjetno da brojne manje i srednje tvrtke pojačano koriste obveznice kao financijski instrument, ali glavni igrači su i dalje najveća poduzeća. Lani su to bili Fortenova grupa i Zagrebački Holding s većim izdanjima vrijednim iznad 300 milijuna eura. U 2025. godini najveća izdanja su imala tri poduzeća: Bosqar, Atlantic Grupa i Span. Bosqar je ukupno prikupio 143,2 milijuna eura kroz dva izdanja, Atlantic Grupa 80 milijuna eura, a Span 25 milijuna eura.

Nadalje, ove godine banke i mirovinski fondovi promijenili su investicijsku politiku s jasnim trendom diversifikacije ulaganja (mirovinski fondovi) i nastavkom oprezne izloženosti (banke). Još lani bilo je primjetno smanjenje ulaganja OMF-ova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente i to za 5,5 postotnih bodova. Iako nije bilo značajnih promjena u nominalnom iznosu tih ulaganja koja su krajem 2024. godine iznosila 14,7 milijarde eura, do rujna 2025. udio ulaganja OMF-ova u obveznice pao je na 56,1 posto imovine (14,5 milijardi eura), dok je udio ulaganja u dionice dodatno povećan, prema zadnjem Hanfinom izvješću za rujan.

Mirovinski fondovi i dalje ostaju ključni institucionalni investitori na domaćem tržištu obveznica, ali je jasan trend smanjenja udjela obveznica i jačanja udjela dionica te ulaganja u fondove. U proteklih godinu dana zabilježen je pad udjela obveznica u imovini fondova od oko 4,7 postotnih bodova, prema Hanfi. Pritom su ulaganja u korporativne obveznice i dalje niska u odnosu na državne obveznice – kod nekih fondova, primjerice kod Erste Plavog u 2024. je iznosio oko 5,3 posto ukupne imovine, sa stabilnom ili blago uzlaznom tendencijom u ovoj godini.

Na udjele obveznica u portfeljima institucionalnih investitora u Hrvatskoj, uključujući OMF-ove, značajno su utjecale promjene u kamatnim stopama. Pad kamatnih stopa dovodi, naime, do rasta tržišne vrijednosti obveznica jer se cijene obveznica kreću obrnuto u odnosu na kamatne stope. Povišeni trenutačni prinosi i očekivanja daljnjeg pada kamatnih stopa potiču mirovinske fondove i banke da gledaju dugoročni investicijski horizont zbog volatilnosti i kamatnog rizika. Osim toga, banke i dalje pretežno sudjeluju u plasmanima državnih i većih korporativnih obveznica, ali zadržavaju konzervativan pristup, posebno prema manjim i novoemitiranim korporativnim obveznicama.