S obzirom na vjerojatnost recesije izazvane epidemijom koronavirusa, zakonodavci su počeli govoriti o (financijskim) lijekovima koji će zvučati poznato svima koji su preživjeli veliku recesiju 2008. godine: provjerama poticaja, pomoći teško pogođenim poduzećima i potezima središnjih banaka, kao što je u Hrvatskoj HNB.

Međutim, ekonomisti kažu kako je predstojeća recesija zapravo prilično drugačija od Velike recesije – a na posljedice će jako imati utjecaj odgovor politike pojedinih država na financijske posljedice pandemije. Analize, činjenice i mišljenja stručnjaka o tome provjerio je i sažeo PolitiFact.

prvi i inicijalni set mjera

Ministar Marić najavio maksimalnu fleksibilnost prema poreznim obveznicima, evo detalja

Koje su razlike između recesija iz 2008. i 2020.?

Stručnjaci kažu kako je recesija 2008. godine prouzročena nedostatkom potražnje nakon što je procvat nekretninskog balona doveo do pada građevinskih radova. S druge strane, trenutnu krizu nije uzrokovala postojeća gospodarska slabost. Umjesto toga, predstojeća recesija proizlazi iz zdravstvenog problema i straha od zaraze.

Upozorenje kineskih medicinara

Europski doktori ponavljaju iste greške iz Wuhana 

To je važna razlika iz nekoliko razloga:

• To je rijedak uzrok recesije, tako da nema spremnog plana igre. Posljednji put se to dogodilo 1918. godine kada je recesija uslijedila nakon Španjolske gripe. No, vremena su bila vrlo različita u smislu ekonomije, medicinskog znanja i tehnologije. Dakle, ne postoji spreman model za kreatore politika koji se sada može primijeniti.                                                                                         
• smanjenje (gospodarske aktivnosti) se događa neuobičajenom brzinom. U recesiji 2008. godine, usporavanje stambenog sektora započelo je već koncem 2005. godine. U sadašnjoj krizi, zatvaranje velikih dijelova gospodarstva događa se tijekom samo nekoliko tjedana.

POMOĆ PODUZETNICIMA

HBOR objavio vodič kroz nove mjere – pogledajte što je sve na raspolaganju

• Socijalno distanciranje ima jedinstveni utjecaj na gospodarstvo. Odgovor na koronavirus bio je da se ljudi fizički drže podalje, što otežava, ako ne i onemogućava, trošenje novca, od trgovina, restorana, kazališta do turističkih privrednih grana. Čak i ljudi koji su zadržali posao vjerojatno manje troše.
• Sada bi sve više poduzeća u više gospodarskih sektora moglo propasti. 2008. ni jedan gospodarski sektor nije se morao u potpunosti zatvoriti. Međutim, sadašnja kriza ostavila je uslužno orijentirane tvrtke, kao što su restorani, bez korisnika.
• Trenutna recesija može biti privremena. Još uvijek postoji duboka neizvjesnost kako će brzo proći pandemija, posebice ako se pojave drugi i treći valovi zaraze, što zahtijeva buduće krugove socijalnog udaljavanja. Ali jednom kada epidemija prođe, doći će do dodatne potražnje. To nudi nadu u bolji scenarij od onoga što se odigralo nakon Velike recesije.

'Ovo je neprijatelj čovječanstva'

Četiri ključne stvari koje države moraju napraviti da bi suzbile zarazu

Kako te razlike utječu na gospodarska rješenja?

Ekonomisti su PolitiFact-u ponudili ove ideje za odgovor na koronavirusnu krizu.

• kratkoročne isplate. Pronašli smo široku potporu među ekonomistima u plaćanju gotovinom ljudima i poduzećima, ali i jasno razumijevanje ograničenja tog pristupa. U konvencionalnoj recesiji dijeljenje stimulativnog novca pomaže ljudima brzu potrošnju. Međutim, postoje ograničenja u tome koliko učinkovito davanje novca može biti u vrijeme kada ljudi moraju većinu vremena ostati u svojim kućama.
• krediti ili druga pomoć poduzećima. Ta bi plaćanja mogla biti usmjerena uglavnom na određene sektore koji su posebno teško pogođeni. Međutim, ako poduzeća dobiju pomoć, kažu stručnjaci, ona treba biti usmjerena na dobrobit radnika, a ne rukovoditelja.

Utjecaj razvijanja poslovne kulture na uspjeh

Vrijeme je za ukidanje radnog vremena od 9 do 17h: Razlozi iz poslovnog kuta

• potezi središnjih banaka. Središnje banke mogu koristiti nekoliko poluga u krizi. Detaljnije proučavamo te poluge, među kojima su signalizacija o budućim kamatnim stopama, kupnja imovine i pomoć financijskim institucijama u kreditima ili jamstvima.
• naknada troškova stanovanja. Jedna ideja o kojoj se sada razmatra u teško pogođenim europskim zemljama jest zaustavljanje svih plaćanja hipoteka, najma i komunalnih usluga. Za većinu ljudi troškovi stanovanja i komunalnih usluga čine znatan dio njihova raspoloživog dohotka. Ako se ono što duguju znatno smanji, financijski pritisak brojnih otkaza naglo će pasti, osobito ako neobična priroda recesije znači da se približava povratak na normalu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost