Hrvatske kompanije ulaze u novu fazu investicijskog ciklusa u kojoj brzog i širokog zaduživanja više nema, a banke i menadžment sve strože biraju projekte koji prolaze financijski “filter”.

Krediti poduzećima i dalje rastu dvoznamenkastim stopama, ali početak godine pokazuje da se investicijski sprint pretvara u sporiji i selektivniji maraton ulaganja, u trenutku rastuće globalne neizvjesnosti.

Promjenu investicijskog ciklusa posljednjih dana otvoreno priznaju i vodeći bankari. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela upozorio je na konferenciji “Financijsko tržište” u Opatiji da će investicije sve manje ovisiti o likvidnosti banaka, a sve više o brzini regulatornog sustava.

Usporio godišnji rast

“Tržište kapitala će se i dalje razvijati. Nužno je da regulatorno budemo bolji, pravno stabilniji, administrativno lakši i brži. Ne smije nam se događati da investicije budu zaključane zbog odluke regulatora”, rekao je. Ćubela je pritom istaknuo da Zagrebačka banka već ima više od 40 tisuća klijenata koji ulažu na tržištu kapitala.

Sličan smjer vidi i Privredna banka Zagreb. Predsjednik Uprave Dinko Lucić smatra da će se financiranje poduzeća sve više seliti prema tržištu kapitala i novim instrumentima. “Posebno je važno razvijati konkretne inicijative i nove financijske instrumente koji već danas daju rezultate, poput PBZ Minibond programa, koji otvara dodatne mogućnosti financiranja za mala i srednja poduzeća te istodobno širi investicijsku ponudu na tržištu. Kada govorimo o investicijskoj budućnosti Hrvatske, energetski sektor imat će važnu ulogu kroz razvoj obnovljivih izvora i provedbu energetske tranzicije”, rekao je Lucić.

Kao ključne sektore budućih ulaganja izdvojio je energetiku, obnovljive izvore energije, turizam više kvalitete, infrastrukturu i proizvodnju hrane. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da kreditni rast i dalje ostaje snažan, ali postupno gubi zamah. Krediti nefinancijskim društvima na kraju ožujka dosegnuli su 17,9 milijardi eura, što je 1,6 milijardi više nego godinu ranije. No godišnji rast usporio je s 12,7 posto na 10 posto. Najveće hlađenje događa se u kratkoročnom financiranju. Krediti za obrtna sredstva, koji su prošle godine bili glavni motor rasta, usporili su s 16,4 na 10,7 posto. Ostali krediti također gube zamah – s 8,9 na pet posto.

Istodobno, investicijski krediti ostaju iznenađujuće otporni i čak blago ubrzavaju – s 12,3 na 12,6 posto, što pokazuje da investicije nisu zaustavljene, nego selektirane. Najviše se i dalje ulaže u građevinarstvo, turizam, infrastrukturu, poljoprivredu, logistiku i energetiku. Analitičarka Raiffeisenbank Hrvatska Elizabeta Sabolek Resanović upozorava da se gospodarstvo nalazi između još uvijek solidne aktivnosti i rastuće međunarodne neizvjesnosti.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Rast kredita za obrtna sredstva povezan je s kratkoročnim poslovnim očekivanjima, dok investicijski krediti ovise o dugoročnim procjenama uvjeta poslovanja”, ističe. Geopolitičke napetosti, rat u Iranu, rast cijena energenata i poremećaji u opskrbnim lancima postali su naime važan faktor poslovnih odluka. Dio poduzeća odgađa veće investicijske projekte i okreće se kratkoročnom financiranju obrtnog kapitala kako bi održao likvidnost i amortizirao moguće troškovne šokove.

Znakovi hlađenja vidljivi su i u segmentu obrtnog kapitala, otkrivaju podaci HNB-a. Krediti za obrtna sredstva na kraju siječnja iznosili su 5,9 milijardi eura i činili trećinu ukupnih kredita poduzećima. U odnosu na isti mjesec prošle godine porasli su za 726 milijuna eura, ali je godišnja stopa rasta usporila sa 16,1 posto u prosincu na 14 posto u siječnju. Investicijski krediti i dalje nose najveći dio portfelja – 7,3 milijarde eura ili 41,3 posto ukupnih plasmana. Na godišnjoj razini povećani su za 762 milijuna eura.

Podaci HNB-a pokazuju i da banke najveći dio kapitala i dalje usmjeravaju prema velikim kompanijama, koje sudjeluju s oko 40 posto u ukupnim kreditima poduzećima. Srednja poduzeća čine 22,8 posto plasmana, mala 21,7 posto, a mikro poduzeća oko 15 posto. Važan signal je i ročna struktura kredita: oko 60 posto ukupnih plasmana odnosi se na dugoročne kredite s dospijećem duljim od pet godina. To potvrđuje da investicijski ciklus nije stao, ali je ušao u fazu sporijeg, racionalnijeg i selektivnijeg rasta.

Projekti s jasnim povratom

U HNB-u ističu kako je rast kreditiranja posebno vidljiv u ulaganjima u stanogradnji te u strojeve, opremu i prijevozna sredstva. Na rastuće rizike upozorava i guverner Boris Vujčić. “Bankarski sektor je u zreloj fazi ciklusa i bilježi rekordnu profitabilnost uz najnižu razinu loših kredita, no dobra vremena ne traju zauvijek, a financijska otpornost se mora graditi u dobrim vremenima. Ciklički rizici nakupljaju se već dulje vrijeme, dok se viškovi kapitala smanjuju pod utjecajem bržeg rasta imovine i isplata dobiti. Hrvatska narodna banka vodi proaktivnu makrobonitetnu politiku, ali i sam bankarski sektor mora jačati otpornost dok je to moguće”, upozorio je Vujčić.

Makroekonomisti vodećih banaka očekuju da će bruto investicije ove godine rasti oko četiri posto, znatno sporije nego prethodnih godina. Upravo zato banke sve više prelaze na projektno financiranje i detaljniju procjenu rizika. Novca, dakle, i dalje ima dovoljno. Hrvatski bankarski sustav ostaje izrazito likvidan, a kamatne stope stabilne.

No poruka je sve jasnija: razdoblje brzog, široko dostupnog kreditnog rasta završava, a kapital se sve više usmjerava prema projektima s jasnim povratom i nižim rizikom. Nova faza investicijskog ciklusa više neće ovisiti samo o dostupnosti novca, nego o kvaliteti projekata, regulatornoj predvidivosti i otpornosti na sporiji europski rast i globalne šokove.