Irena Weber upravo obilježava obljetnicu kako je postala glavna direktorica HUP-a, dakle glavni operativac najveće poslodavačke udruge u Hrvatskoj. Govori o tome kako hrvatsko gospodarstvo opet ulazi u neizvjesnu jesen jer je sve više pokazatelja o globalnim poremećajima te se događa ozbiljno usporavanje ekonomija naših ključnih trgovinskih partnera. Unatoč seriji kriza naše gospodarstvo je pokazalo žilavost, a ona najavljuje nastavak rasta plaća, još veći nego prošle godine, kod članica HUP-a i značajnije. HUP brine kretanje cijena energenata i smatra da je vrijeme da se ujednači cijena za gospodarstvo i kućanstvo.

Što zaključiti, kolika je žilavost hrvatskog gospodarstva iskazana sada već u neprekinutom nizu svjetskih kriza, od korone, energetske krize do rata u Ukrajini, te recesije u koju ulaze naši glavni gospodarski partneri u Europi?

Hrvatsko gospodarstvo se zahvaljujući okretnosti naših poduzetnika i brzoj prilagodbi novonastalim okolnostima uspjelo izvući iz kriza bez presedana – od pandemije koja je zaustavila globalno gospodarstvo do jednog od najjačih energetskih šokova zabilježenih u modernoj povijesti. Dapače, Hrvatska je lani imala četvrti najbrži rast u EU te je bila te najbrže rastuća ekonomija u CEE regiji uz jak rast izvoza, naročito izvoza roba. Ulazak Hrvatske u Schengen i usvajanje eura od izuzetne je važnosti za domaće gospodarstvo. Izvoz je time postao konkurentniji, eliminiran je valutni rizik, otvorena je prilika za još jači razvoj logistike i transportnog sektora te iskorištavanje punog potencijala naše prometne infrastrukture u pozicioniranju Hrvatske kao prometnog i logističkog HUB-a Europske unije. Stvorili smo bazu za jak rast i brzo se prilagodili, što bih ocijenila ključnom pretpostavkom za održivost gospodarstva jer poduzetnici u svakoj krizi vide i priliku. Ipak, naše gospodarstvo, koliko god žilavo bilo, ima nisku produktivnost i profitabilnost, što nas koči u još bržem razvoju i sustizanju prosjeka standarda EU. Bruto plaće su od 2019. na razini ekonomije rasle 33%. Intenzivan rast plaća nije došao iz slabog nego iz žilavog i jakog gospodarstva, a bit će sve brži što naše gospodarstvo bude jače. Nakon rasta primanja za više od 20% u pojedinim sektorima u prošloj godini, najavljujemo nastavak snažnog rasta plaća i u tekućoj godini za dodatnih 12 do 15%. Ove godine plaće rastu i realno, i po tome smo najbolji u CEE regiji. Mađarska i Češka primjerice imaju intenzivan pad realnih plaća od 9, odnosno 4 posto.

U posljednjih godinu dana, od kada ste na čelu HUP-a, teme i problemi prvenstveno su se svodili na energetski sektor i inflaciju i mjere kojima se nastojalo ublažiti pritiske. Što je važno ostalo u drugom planu, a itekako utječe na poslovanje? Što su sada najveći rizici pred poslodavcima?

HUP je jasno komunicirao strukturne probleme hrvatske ekonomije. Hrvatskoj je nužan novi moderan i fleksibilan Zakon o radu, dok je postojeći rigidan i neadekvatan.

Unatoč izmjenama, porezna politika i dalje diskriminira one koji žive od plaće dok je prihod od iznajmljivanja vila i apartmana pretvoren u poreznu oazu. Ljudi su zbog toga i izašli s tržišta rada pa smo time dodatno pojačali problem nedostatka radne snage. Reforma zdravstva, sustava bolovanja, reforma pravosuđa i javne uprave, naravno i sustava obrazovanja teme su na kojima kontinuirano radimo. Ova će godina još jednom potvrditi da je sustav visokog obrazovanja potpuno neusklađen s potrebama tržišta rada.

Jesu li sve fiskalne intervencije zbog energetskih problema u prošloj i ovoj godini dale rezultata?

Apsolutno su imale jako pozitivan utjecaj prije svega na izvjesnost i predvidljivost poslovanja. Sjetite se da su cijene električne energije za više od 80% tvrtki u Hrvatskoj na tržištu narasle i više od 5 puta, a cijena plina i do 10 puta. To je izazvalo ne samo enormne troškove već i strah u tvrtkama koje nisu mogle predvidjeti ni uvjete poslovanja, stoga ni planirati zapošljavanje, ulaganje. Limitiranje cijena energenata na razinu koja je, istina, i dalje nekoliko puta viša od one prije energetskog šoka, za velike tvrtke je značilo imati mogućnost planiranja. Da su mjere dale rezultata pokazuju i dobri poslovni rezultati tvrtki, snažan rast plaća i primanja zaposlenika koji se nastavlja i u ovoj godini, te rekordna zaposlenost.

Smatrate li da treba nastaviti tim tragom? Kada prekinuti? Ni Njemačka nema namjeru prekinuti sa subvencijama. Kakav će trag ostati na gospodarstvima kojima država daje ruku u odnosu na ona koja se ‘sama snalaze’?

Gospodarstvo ulazi u neizvjesnu jesen i sve je više pokazatelja koji signaliziraju nove globalne poremećaje kao i ozbiljno usporavanje ekonomija naših ključnih trgovinskih partnera. U ovom trenutku cijene električne energije za Hrvatsku se kreću iznad 120 eura po MWh, a cijena plina varira od 30 do 40 eura po Mwh. Međutim, to se može promijeniti u jednom danu. U kreiranju novog paketa energetskih potpora treba zadržati maksimalni limit cijena energenata za velike tvrtke te zadržati subvencije za male i mikro subjekte jer u toj skupini poduzetnika skok cijene energenata u samo mjesec dana, može dovesti do najgoreg scenarija – zatvaranja poslovanja! Treba štititi svoje gospodarstvo. HUP vjeruje da je vrijeme za smanjenje razlike između cijene energenata koje plaća gospodarstvo i sektor kućanstava. Hrvatska je među rijetkim zemljama EU u kojoj je standard da gospodarstvo plaća trostruko do četverostruko veće cijene električne energije i plina od građana. Austrija i Njemačka obilno pomažu ugroženim građanima i kroz subvencije za energente, ali u pravilu gospodarstvo plaća nižu cijenu električne energije od stanovništva jer žele potaknuti gospodarstvo da raste brže i kroz plaće povećava standard građana.

Do kraja godine očekuje se odluka Ustavnog suda po HUP-ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Vladine odluke o ekstraprofitu. Hoće li HUP, u slučaju da Ustavni sud da za pravo Vladi, nastaviti borbu na europskoj instanci?

HUP je više puta upozoravala da je Zakon o dodatnom porezu na dobit diskriminatoran i protuustavan obzirom na to da je obuhvatio samo tvrtke s prihodima većim od 300 milijuna kuna, neovisno o tome u kojoj su djelatnosti poslovale i koja je pozadina rasta dobiti za više od 20%. Uz Hrvatsku, tek je Mađarska od svih članica EU primijenila široko definiran dodatni porez na dobit, dok su se ostale članice EU vezale uz europsku uredbu 2022/1854, koja je jasno definirala da je svrha solidarnog poreza preusmjeriti dobit od onih koji su imali izravnu korist od energetske krize k onima kojima je ta kriza najviše naštetila. Zakon je neopravdano penalizirao najuspješnije tvrtke, najbolje poslodavce i najveće investitore, koji ujedno i najviše uplaćuju u državni proračun, odnosno tvrtke koje su ulagale, zapošljavale, otvarale nove proizvodne pogone, otvarale nova tržišta, povećavale izvoz i plasirale nove proizvode i usluge, dakle odricali se dobiti kako bi sada realizirali veći prihod. Tvrtke koje ulažu u razvoj, otvaraju nova tržišta i nova radna mjesta i razvijaju nove poslove i projekte treba poticati. A ne u njihovom uspjehu tražiti prostor za dodatni porezni teret. Očekujemo pravovremenu odluku Ustavnog suda koja bi spriječila nanošenje štete.

Držite li realnim da bi Vlada ponovno zarezala takav porez? Oporba se zalaže i za uvođenje poreza na visoke marže?

Umjesto novih poreza, HUP vrlo konkretno zagovara punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje
osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak.

Kad se sluša javnost i politiku, glavni krivac za inflaciju su pohlepni trgovci. Jesu li u krivu?

Traženje krivca za globalnu inflaciju naprosto nije ispravno. Inflacija je globalni problem – na cijene su utjecale i skuplje sirovine, cijena energenata, ulazni troškovi i cijene transporta. Inflacija je također posljedica ekspanzivne monetarne politike. Prosječne neto marže u trgovini su oko 2% i na razini su EU, a prosječna neto marža u trgovini je pala s 2,5 na 2,3% u prošloj godini, zbog rasta nabavnih cijena, ali i zamrzavanja cijena osnovnih prehrambenih namirnica.

Ograničavanje cijena, dok trošak inputa raste, ugrozilo bi opstanak kompanija, gurnulo ih u gubitke i ugrozilo time i radna mjesta. Trgovina u Hrvatskoj zapošljava oko 22% ukupnog broja zaposlenih i čini 10% ukupnog BDP-a. Zahtjevi i paušalne ocjene da se dodatno uvedu daljnje restriktivne mjere za sektor trgovine u potpunosti su neutemeljene.

Kakve su u HUP-u procjene kretanja plaća u privatnom sektoru? I hoće li skora porezna reforma biti vidljiva na plaćama?

Ovisit će prije svega o reakciji lokalnih jedinica, a grad Zagreb je svojim građanima već najavio da će i dalje plaćati najveće poreze u državi. Ipak, i bez poticaja iz administracije plaće rastu i to vrlo snažno. Članice HUP-a lani su podigle plaće za više od 15%, a u nekim sektorima plaće i primanja rasli su i po stopi višoj od 20%. U tekućoj godini trend iznimno snažnog rasta plaća se nastavlja i očekujemo da će u prosjeku na razini cijelog gospodarstva plaće rasti od 12 do 15 posto, ali u privatnom sektoru i među našim članicama, kako pokazuju preliminarni brojevi, taj će rast biti znatno jači, možda i brži od prošle godine. Ubrzanje rasta plaća i zaposlenosti rezultira rastom prihoda od poreza na dohodak te potencijalno višim suficitom lokalne države. Dakle, postoji fiskalni prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope. Sniženjem više porezne stope poreza na dohodak na 25% otvorena je mogućnost značajnog rasterećenja upravo one skupine zaposlenih koja je ključna za dizanje standarda. Uz spomenuto, HUP potrebnim smatra limitiranje najvišeg iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće za sve isplate zaposlenicima prema ugovoru o radu.