Rat na Bliskom istoku zasad ne pokazuje znakove deeskalacije. Uz blokadu Hormuškog tjesnaca, dodatne poremećaje opskrbe energentima i udar za tržišta izazvala su fizička oštećenja naftnih i plinskih postrojenja u Perzijskom zaljevu tijekom prošlotjednih razmjena napada između izraelske i iranske strane.

Zato se računa da će, čak i ako sukob i/li blokada Hormuza uskoro prestane, poremećaji potrajati, zbog čega se razmatraju i daljnja posezanja za strateškim rezervama nafte. U svakom slučaju, rat na Bliskom istoku dodatno je pojačao i neizvjesnosti kratkoročnih izgleda za inflaciju i ekonomski rast.

Važe se širi paket

Europska središnja banka prošli je tjedan očekivanja inflacije za 2026. revidirala s 1,9 na 2,6 posto, a rast BDP-a s 1,2 na 0,9 posto, pretpostavljajući u osnovnom scenariju relativno kratko trajanje sukoba. Na sličan način Hrvatska narodna banka je korigirala projekcije za Hrvatsku, pa sad računa na nešto sporiji, ali i dalje solidan rast BDP-a od oko 2,5 posto (umjesto 2,8).

Istodobno, umjesto očekivanog usporavanja inflacije s lanjskih 3,7 na 3,1 posto, sad u HNB-u za ovu godinu predviđaju ubrzanje prosječne stope na 4,4. Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, kaže da se trenutačno analizira više scenarija s obzirom na cijene energenata i prelijevanje cijena na potrošače i gospodarstvo.

I uz očekivano usporavanje stope inflacije u drugom dijelu godine dio inflatornih pritisaka prelit će se na 2027., kaže. Istodobno, smatra da bi utjecaj aktualne krize na stopu gospodarskog rasta 2026. mogao bi biti manji nego za Uniju u cjelini. Iako npr. u turizmu postoje rizici vezani uz inozemnu potražnju i cijene, na važnosti bi mogla dobiti sigurnost destinacije.

Čelnici država Europske unije na samitu u Bruxellesu zatražili su prošli tjedan od Europske komisije da u vezi najavljenim okvirom za ublažavanje utjecaja rasta cijena energenata žurno pripremi skup ciljanih privremenih mjera i alata, a u međuvremenu nacionalne vlade poduzimaju i vlastite mjere.

Dok npr. Njemačka priprema uvođenje subvencionirane cijene električne energije za industriju te određene mjere za kućanstva, a neke članice razmatraju niže stope PDV-a, Hrvatska je među onima koje su već posegnule za ograničenjem maloprodajnih cijena (MPC) goriva. Ta odluka i prateća uredba o visini trošarina donesene su s dvotjednim trajanjem, pa je premijer Andrej Plenković najavio nove odluke.

“Među prvima smo išli smanjivati cjenovni udar, a u ponedjeljak ćemo izaći sa sličnim odlukama u cilju sprječavanja skoka cijena koji bi se dogodio zbog situacije na tržištu”, izjavio je. Uz nove maksimalne MPC-e goriva očekuje se, dakle, i dodatna intervencija u trošarine. Kao i u drugdje, razmatra se i širi energetski paket, uključujući i produljenje ili modifikaciju postojećih mjera koje su na snazi do 31. ožujka.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

U daljnjim odlukama uzet će se u obzir i okvir koji se sprema na razini Unije, koji predviđa fleksibiliziranje pravila o državnim potporama, olakšice u sferi poreza i naknada za električnu mrežu, kao i prilagodbe sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Žrtvovanje prihoda

Inače, u cijeni litre goriva državni nameti (PDV, trošarine) u pravilu čine značajan dio. U Hrvatskoj od litre eurosupera državi ide 0,82 eura ili 53 posto cijene.Trošarine na energente i električnu energiju proračunu nose približno polovinu ukupnih prihoda od trošarina, a za ovu godinu od “energetskih” se planiralo 1,6 milijardi eura.

Prostor za smanjenja tog nameta je ograničen minimalnim iznosima trošarina propisanim na razini EU-a, a intervencije sa značajnim fiskalnim učincima (na manje prihode ili veće rashode) danas su osjetljivije i zbog postojeće razine deficita na rubu tri posto BDP-a.