Hrvatski bankarski sektor je konkurentan u okviru europodručja, a naše su banke u nekim segmentima i bolje od ostalih europskih banaka. Da bi se mogla dalje razvijati Hrvatska najviše treba raditi na vladavini prava po kojoj je na dnu Europske unije (gora od Hrvatske je samo Grčka) te na povećanju udjela visokoobrazovanih u općoj populaciji, po čemu je također pri dnu Europske unije.“

To su osnovne poruke direktorice Hrvatske udruge banaka (HUP) Tamare Perko izrečene na Zagreb Financijskom forumu. Perko je istaknula da je konvergencija s eurozonom praktički dovršena. „Veliku priliku vidimo u razvoju tržišta kapitala. Dugoročno to je za sve nas izuzetno važno“, istaknula je Perko.

Podaci pokazuju da u sektoru stanovništva nema prezaduženosti – omjeri neprihodujućih kredita kućanstvima su niski i stabilni: ukupno 3,5 posto, stambeni krediti 1,5 posto, a krediti za ostale namjene 4,9 posto. Slično je i u sektoru poduzeća, gdje je udio neprihodujućih kredita četiri posto.

„Ovi pokazatelji ukazuju na zdravlje bankarskog portfelja i nisku razinu rizika“, istaknula je Perko dodavši da su banke spremne za rast kreditne aktivnosti. Govoreći o kamatnim stopama, Perko je naglasila da su kamate i na kredite i na depozite niske, ali da je riječ o, kako je rekla, spojenim posudama – kada bi kamate na štednju bile više i kamate na kredite bi morala biti veće.

„Daljnja kretanja kamatnih stopa ovisit će prvenstveno o potražnji za kreditima, ali i o unaprjeđenju poslovne klime, smanjenju regulatornih troškova, reformi administracije te privlačenju privatnih investicija“, kazala je direktorica HUB-a i dodala kako nastavak kreditnog ciklusa ovisi o rastu produktivnosti, jačanju pravne sigurnosti i vladavine prava.

Naglasila je i kako banke, suprotno uvriježenom mišljenju, itekako prate poduzeća, pogotovo mala i srednja. „U mala i srednja poduzeća banke su uložile čak 58 posto svih kredita“, rekla je Perko. Krediti za obrtna sredstva porasli su za 18,3 posto, za investicije 11,3 posto, a ostali krediti poduzećima za 6,3 posto.

U kolovozu ove godine stambeni krediti kućanstvima porasli su za 14,2 posto na godišnjoj razini, dok su nenamjenski krediti porasli za 12,4 posto. Ovakav rast rezultat je kombinacije niske početne zaduženosti, gospodarskog rasta, povećane inflacije i smanjenih referentnih kamatnih stopa. „Kako bi se spriječila prezaduženost građana, potrebno je povećavati financijsku pismenost, prije svega u ponašanju i stavovima, zaključila je Perko.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost