Nenad Marovac, osnivač DN Capitala i jedan od najuspješnijih europskih venture capital investitora, dolazi na BestInvest.hr – hrvatsku godišnju nagradu za najbolja private equity i venture capital ulaganja i svečanu proslavu 20. godišnjice Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), koja će se održati 8. travnja u Zagrebu. Od svojih skromnih početaka prije dva desetljeća, CVCA je izrasla u ključnog aktera razvoja alternativnih ulaganja u Hrvatskoj, a njezini redovni članovi danas upravljaju s više od četiri milijarde eura kapitala. Nenad Marovac, rođen u Rijeci, s adresom u Londonu, ponosno ističe svoje hrvatsko podrijetlo. Kroz DN Capital, Marovac je uložio i doprinio stvaranju čak 11 jednoroga – globalno uspješnih tehnoloških kompanija, među kojima se posebno ističe Shazam, koji je 2018. preuzeo Apple.

Kako ste ušli u svijet venture kapitala i što je dovelo do osnivanja DN Capitala?

Venture capital karijeru započeo sam u investicijskoj tvrtki Advent International 1995. nakon što sam završio MBA na Harvard Business School 1995. godine. Kad sam se pridružio Adventu, tvrtka je bila uključena u ulaganja rizičnog kapitala, a ja sam radio u području venture capital i growth capital. Kao dosta mlad postao sam partner tvrtke 1999. godine. Tijekom tih pet godina Advent je postao jedan od najvećih private equity (PE) fondova, no fokus s venture capital ulaganja u nove tehnologije se izgubio i prešao na već zrele tvrtke. S obzirom na moje zanimanje za tehnologiju i prelazak tvrtke na PE, počeo sam tražiti druge mogućnosti u venture kapitalu u Europi. U to je vrijeme venture industrija bila tek u nastajanju te na Starom kontinentu nije bilo mnogo tvrtki. Sjećam se dobro jednog ručka s vrlo iskusnim investicijskim bankarima iz Citibanke koji su također vidjeli priliku za venture kapital u Europi i predložili mi da osnujem novi fond i da me podrže kao moji prvi ulagači. Ostalo je povijest… Danas je DN Capital jedna od vodećih europskih venture tvrtki koja pod upravljanjem ima s više od milijarde dolara. Ponosno smo podržali neke od najboljih europskih startupova, od kojih su mnogi prerasli u jednoroge, uključujući Shazam, Auto1, Purple Bricks, Quandoo, HomeToGo i mnogi drugi.

Jeste li primijetili neke zajedničke osobine u startup tvrtkama koje su postale jednorozi? Koliko je teško pronaći potencijalnog jednoroga?

Ako razmišljam o svim startupima koje smo podržali, a postali su jednorozi, jedna ključna osobina dosljedna svima njima je kvaliteta osnivača. U slučaju Shazama to je bio Andrew Fisher, u slučaju Auto1 to su bili Hakan Koc i Christian Bertemann, Fabrice Grinda iz OLX-a, Philipp Magin iz Quandoa i Matt Oppenheimer iz Remitlyja – mogao bih samo nastaviti. Svi veliki osnivači koje smo podržali bili su iznimno inteligentni, odlučni u uspjehu, ali prilagodljivi u svom pristupu, a i sami su bili sjajni podupiratelji dobrih ljudi dok su rasli i zapošljavali.

Možete li nam opisati neki od primjera gdje ste sudjelovali u izgradnji jednoroga? Koji vam je najdraži?

Tvrtka na koju smo mi u DN-u, a i ja osobno, jako ponosni je Shazam, aplikacija za prepoznavanje glazbe koja je prodana Appleu 2018. godine, a sada je osnovna funkcionalnost u svakom iPhoneu. U tvrtku smo ušli vrlo rano, puno prije nego što je pokrenuta potrošačka aplikacija kakvu danas svi poznajemo. Bio sam uključen u izgradnji tima, postavljajući Andrewa Fishera kao izvršnog direktora, pozivajući Keitha Lovella kao financijskog direktora, dovodeći njihovu prvu marketinšku osobu, njihovo prvo zapošljavanje u SAD-u i tako dalje. Vrlo sam blisko surađivao i u izgradnji tima višeg menadžmenta u ranim danima, a pomogao sam im da upoznaju kupce i partnere u kanalu. Bilo je prilično intenzivno u tim ranim danima jer sam bio puno uključen u sve.

Bio sam u upravnom odboru Shazama 14 godina i na kraju smo ga prodali Appleu te tako zaradili 20 puta više nego što smo uložili, a bila je to naša prva investicija. Nije se to isplatilo samo u smislu financijskog povrata za naše poslovanje, već je to bila i vrlo nezaboravna vožnja u kojoj smo surađivali s umjetnicima kao što su Shakira i Taylor Swift.

Kako gledate na potencijal Hrvatske i regije Srednje i Istočne Europe (CEE) za razvoj ekosustava venture kapitala i stvaranje jednoroga te koji čimbenici pridonose njegovom rastu i uspjehu?

Pa Hrvatska je rodno mjesto Nikole Tesle i mnogih drugih vrlo velikih poduzetnika. Osobno sam rođen u Rijeci tako da osjećam snažnu osobnu povezanost sa zemljom. Posebno me se dojmilo ono što je Mate Rimac napravio u Rimcu i što je tim u Infobipu stvorio. Ako uzmete ove tvrtke i pogledate jednoroge po glavi stanovnika, Hrvatska je jedna od najjačih zemalja na svijetu. Kao i kod drugih startup hubova, ovo je podržano s nekoliko ključnih stvari – talentirani i inovativni ljudi, sjajno tehničko obrazovanje i pristup kapitalu i kupcima. Ulaskom Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu taj će se pristup nastaviti poboljšavati. Dio slagalice je da ulagači znaju gdje tražiti, a podrška poduzetnicima s manje poznatih tržišta nešto je čime smo se uvijek ponosili u DN Capitalu. Često postoje fantastične tvrtke koje treba podržati, a nalaze se izvan mjesta na koje većina investitora usmjerava pozornost, poput Silicijske doline, Londona i Berlina. Radujem se što ću vidjeti još mnogo velikih startup osnivača koji dolaze iz Hrvatske.

Koja je tajna vašeg uspjeha – kako uspijevate biti na vrhu i isporučiti vrhunski povrat krajnjim ulagačima već više od 25 godina?

Imamo vrlo rigorozan proces kada ulažemo u tvrtke. Vrlo detaljno promatramo upravljački tim, tržište, proizvod, rezultate poslovanja i naravno cijenu. Zaista provodimo puno vremena kako bismo prilagodili ovih pet elemenata, i naravno da iskustvo ovdje igra važnu ulogu– kada prođete kroz mnoge cikluse na tržištu kao mi, naučite uočiti prilike i rizike.

Kao utjecajna osoba u svijetu venture kapitala, kako vidite razvoj industrije u sljedećih pet do 10 godina? Što mislite kakvu će ulogu DN Capital igrati u oblikovanju te budućnosti?

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Tržište je definitivno u prijelaznom razdoblju. Od 2020. do 2022. tržišta su bila vrlo aktivna i bilo je mnogo ogromnih tvrtki koje su imala velika agresivna ulaganja u tvrtke koje su sagorijevale novac. Stoga je bilo puno previše igrača u fazi rasta (growth), a i puno novih manjih fondova koji su dolazili na tržište. Danas je ludilo iz tog razdoblja nestalo. Growth ulagači sada ne žele podržavati tvrtke s pretjeranim sagorijevanjem i nedokazanim financijskim pokazateljima. Sklonost riziku potpuno se pomaknula na konzervativniji i oprezniji pristup. Zapravo mislim da je to zdravije za sve, jer je u tom razdoblju bilo mnogo ludih financiranja, a uobičajeni tržišni proces odabira za snažne performanse bio je iskrivljen. S druge strane, nedavno uvođenje umjetne inteligencije promijenilo je krajolik u tehnološkom prostoru. Mnogo tvrtki koristi AI kako bi postojeće poslovanje učinile učinkovitijim te za razvoj novih poslovnih modela. Ovo je uzbudljivo vrijeme i mislim da smo tek u ranoj fazi razumijevanja kako će AI utjecati na poslovanje i društvo.

Što će po vama biti biti najveći izazov za 2025.? Kako s obzirom na politiku Donalda Trumpa, rat u Ukrajini i Bliskom istoku te nestabilno tržište, vidite buduća ulaganja VC-a?

Za pokrivanje svih tih stavki bilo bi potrebno nekoliko stranica… Naravno da smo svi zabrinuti zbog svih tih čimbenika. Iskreno se nadam da će oba rata brzo pronaći mirno rješenje. Iz perspektive ulagača venture kapitala, naše je stajalište dugoročno, podržavajući startup tvrtke u njihovim ranim fazama i pomažući im da rastu tijekom razdoblja od pet do 10 godina, a ponekad i duže, tako da moramo biti spremni snalaziti se u izazovnim okolnostima i nepredvidivim događajima.