Interes hrvatskih građana za ulaganje na burzi posljednjih je godina znatno porastao, a građani danas sudjeluju u više od 80 posto transakcija na Zagrebačkoj burzi. Izjavila je to predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, koja je najavila i novi način ulaganja uz porezne pogodnosti od početka 2027. godine.

Gažić je o mogućnostima ulaganja govorila na konferenciji Financije NextGen 2026 – Znanje, sigurnost i odgovorno ulaganje, održanoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Istaknula je da štednja započeta u mladosti može donijeti najbolje dugoročne rezultate.

Građani sve više ulažu na burzi

Prema riječima Gažić, rast plaća i raspoložive imovine omogućuje sve većem broju građana da dio novca usmjere u štednju i ulaganja. Mnogi pritom traže načine kako ostvariti prinos veći od inflacije, odnosno spriječiti da njihov novac s vremenom gubi vrijednost.

Navela je da je prije tri ili četiri godine znatan dio novca hrvatskih privatnih ulagača odlazio na američko tržište. Nakon povratka Donalda Trumpa na vlast taj se trend djelomično promijenio, a europske burze počele su privlačiti više kapitala.

Gažić je istaknula da su burze u srednjoj i istočnoj Europi posljednjih godina ostvarivale prinose veće od američkog tržišta, kriptovaluta i nekih drugih oblika ulaganja. Pritom je naglasila da je interes građana za domaće tržište kapitala znatno porastao.

Od 2027. građani bi mogli ulagati bez poreza na zaradu

Jedna od važnijih promjena bit će uvođenje Hrvatskog investicijskog računa, za koji se priprema poseban zakon. Prema najavama, trebao bi zaživjeti početkom 2027. godine i omogućiti građanima jednostavnije ulaganje u dionice, obveznice i investicijske fondove.

Takav račun omogućio bi ulaganje do ukupno 200.000 eura po osobi, odnosno do 250.000 eura uz ispunjavanje dodatnih uvjeta. Zarada ostvarena ulaganjem preko tog računa bila bi oslobođena poreza, pod uvjetima koje će propisati zakon.

Građani bi tako mogli kupovati i prodavati vrijednosne papire bez potrebe da nakon svake godine sami prijavljuju porez na ostvarenu zaradu. Administrativne obveze preuzimali bi ovlašteni posrednici, što bi trebalo pojednostavniti ulaganje.

Svijet traži drukčiju hranu

Proteini, proizvodi bez glutena i praktični obroci: Što danas zanima svjetske kupce

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Kako će funkcionirati novi računi?

Hrvatski investicijski račun neće biti običan bankovni račun za svakodnevno plaćanje. Riječ je o posebnom računu namijenjenom ulaganju, na kojem će građani moći držati različite financijske proizvode i njima trgovati prema vlastitim odlukama.

Predviđeno je da svaki građanin može imati jedan takav račun, a ulaganja bi uključivala dionice, obveznice i investicijske fondove. Porezne pogodnosti pritom ne znače da je zarada zajamčena jer vrijednost ulaganja može i pasti.

Gažić očekuje da bi Hrvatska tijekom prve godine mogla dobiti između 40.000 i 50.000 investicijskih računa. Kao primjer navela je Sloveniju, koja je takav sustav uvela u travnju ove godine i dosad ima oko 17.000 računa.

Građani već mogu ulagati preko mobitela

Gažić je podsjetila da je Ministarstvo financija proteklih godina građanima omogućilo kupnju državnih obveznica i trezorskih zapisa. Prvo izdanje državnih vrijednosnih papira namijenjenih građanima privuklo je interes veći od očekivanog.

Potom je uvedena aplikacija E-riznica, preko koje građani mogu ulagati u državne vrijednosne papire računalom ili mobitelom. Aplikacija je omogućila i sudjelovanje u kupnji novih dionica tijekom četiri javne ponude u posljednjih godinu i pol.

Gažić je najavila i novu javnu ponudu dionica trgovačke kompanije Tommy, za koju očekuje da će biti dostupna putem iste aplikacije. Takvim ponudama građanima se otvara mogućnost ulaganja u domaće kompanije koje prikupljaju novac za daljnji razvoj.

Zašto se sve više kompanija okreće burzi?

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze objasnila je da su bankarski krediti pogodni za redovno širenje poslovanja, ali da kompanijama za veće investicije često treba dodatni kapital. To uključuje gradnju novih pogona, kupnju drugih tvrtki i izlazak na strana tržišta.

U Hrvatskoj se, prema njezinim riječima, odvija i smjena generacija među poduzetnicima. Osnivači brojnih privatnih tvrtki približavaju se mirovini, pa burzu sve češće razmatraju kao način osiguravanja nastavka poslovanja i nakon svojeg povlačenja.

Gažić je istaknula i važnost lakšeg ulaganja među europskim državama. Smatra da nacionalne burze trebaju opstati, ali da građanima i kompanijama treba pojednostavniti kupnju i prodaju dionica na tržištima drugih zemalja.