Temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) povećava se s 929 milijuna na 1,91 milijardu eura, a gotovo polovica sredstava za dokapitalizaciju predviđena je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), rekla je u četvrtak državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

Uspješna suradnja

HBOR i EIB potpisali ugovor o 200 milijuna eura za poticaje poduzetnicima

„Povećanje temeljnog kapitala planira se osigurati iz sredstava NPOO-a, u iznosu od 410 milijuna eura, dok će se preostali iznos od 571 milijun eura osigurati iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a”, rekla je državna tajnica u Hrvatskom saboru.

Njime se namjerava jasnije definirati pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, ustroj, ciljevi i zadaće HBOR-a kao financijskog instrumenta od strateškog značaja za Hrvatsku.

„Pored postojećih djelatnosti, kao što su financiranje razvoja infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva, dodaju se nove djelatnosti poput poticanja klimatski neutralno održivog gospodarstva, poticanja razvoja tržišta kapitala te sudjelovanje u provedbi međunarodne razvojne suradnje”, kazala je Rogić Lugarić.

Osam ministara u Nadzornom odboru

Broj članova Nadzornog odbora povećava se na 12, od kojih će njih osam biti ministri. Tri člana bit će predstavnici Hrvatskog sabora, dok će preostali član biti predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Ta je stavka izazvala negodovanje dijela oporbe. „Ovime jača utjecaj Vlade nad institucijom koja upravlja milijardama eura javnog novca. Razvojna banka ne smije postati politički bankomat bilo koje vlasti”, rekao je SDP-ov Boris Piližota.

„Osam ministara u Nadzornom odboru ne jamči stručnost, nego političku dominaciju“, ustvrdila je zastupnica Marijana Puljak (Centar), naglasivši da njihova primarna zadaća nije analiza bankarskih rizika ni kreditnih portfelja.

Zastupnici SDP-a i Centra smatraju da zakonski prijedlog ima i pozitivne strane — otvaranje prostora za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, energetiku, industriju, tehnologiju i sigurnost.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Dabro: Ne smije sve završiti u velikim gradovima

Podršku zakonu izrazili su zastupnici iz redova vladajuće koalicije. Josip Dabro (Domovinski pokret) ističe da je potrebno osigurati ravnomjerniji regionalni razvoj.

„Ne smije se dogoditi da najveći dio sredstava završi u najvećim urbanim centrima, dok manji gradovi, ruralni krajevi i poduzetnici iz slabije razvijenih dijelova Hrvatske ostanu po strani”, poručio je.

Dabro se osvrnuo na kritike oporbe glede sastava Nadzornog odbora. „Iz osobnog iskustva mogu reći da sam bio član Nadzornog odbora HBOR-a i nitko to nije zlorabio radi političkih odluka.”

HDZ-ova Branka Juričev Martinčev ističe da minimalno 40 posto ukupne poslovne aktivnosti pridonosi regionalnom i društvenom razvoju, pri čemu je naglasak na ruralna i brdsko-planinska područja, otoke i slabije razvijene regije.