Iako vodstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i samo upozorava da se bura na svjetskim tržištima odražava i na hrvatski sektor financijskih usluga, u procjenama donesenim na posljednjoj sjednici Savjeta ukupnu ocjena izloženosti sektora sistemskim rizicima tijekom drugog ovogodišnjeg kvartala zadržalo je umjerenoj razini.

Bujaju neizvjesnosti

“Rat u Ukrajini, rastuća globalna inflacija i zaoštravanje monetarnih politika negativno se prenijelo na svjetska, potom i domaća financijska tržišta”, napominje Hanfa ističući kako su neizvjesnosti značajno su skočile u veljači. Očekivano, takva su kretanja potpirila investitorsku nesklonost riziku, a vjerojatno i njihove potrebe za likvidnošću. “To je stvorilo pritiske na isplate sredstava iz UCITS fondova, no u manjoj mjeri nego u ožujku 2020. Na domaćem tržištu kapitala promet je nakon intenziviranja s eskalacijom krize u Ukrajini tijekom travnja i svibnja smanjen, dok su se cijene dionica u cijelosti oporavile. Unatoč smanjenju, koncentracija trgovanja na ZSE i dalje je razmjerno visoka. Likvidnost se očuvala u 2022., ali u odnosu na druga usporediva tržišta još je relativno niska. Profitabilnost leasing i društava za osiguranje još nije pod velikim utjecajem tržišnih kretanja”, stoji u analizi tržišnog regulatora.

Kad je riječ o tržišnom i riziku profitabilnosti, on je prema ocjeni Hanfe ostao na povišenim razinama na kojima je od početka pandemije. U uzlaznoj su putanji i kreditni i kamatni rizik s obzirom na pogoršanje uvjeta financiranja. “Istovremeno se valutni rizik i rizik koncentracije izloženosti blago smanjio, a isto se očekuje i u narednom razdoblju s obzirom na uvođenje eura”, stoji u priopćenju.

Četvrta kriza u 20 godina

Što se mirovinskih fondova tiče, njihova je imovina na kraju lipnja 2022. iznosi nešto više od 129 milijarde kuna te da je na pad prinosa utjecao rast kamatnih stopa uz pad cijena obveznica u kombinaciji s energetskom krizom i rastućim rizicima stagflacije koji pogađaju svjetske dioničke indekse.

“Riječ je o četvrtom negativnom svjetskom ekonomskom ciklusu koji se od osnutka mirovinskih fondova odvija u posljednjih 20 godina, a sve negativne promjene u prethodnim krizama fondovi su s kasnijim zaradama u kratkom roku nadoknadili za svoje članove. U tih 20 godina, članovi OMF-ova uplatili su 84,4 milijarde kuna, a mirovinska društva su upravljanjem zaradila dodatnih 44,66 milijardi”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja