Hrvatska kućanstva u bankama su na kraju rujna imala gotovo 44 milijarde eura depozita. Od toga su nešto manje od 10 milijardi oročenja koja u prosjeku nose kamatnu stopu od 1,28 posto, a 34 milijarde su prekonoćni depoziti s gotovo “nultim” kamatama.

Iako su ukupno za 2,1 milijardu eura veći nego godinu dana prije, udjel depozita u financijskoj imovini kućanstava lagano opada: oročenja su u padu (u godinu dana za 400 milijuna, na 9,9 milijardi), a transakcijski računi i a vista depoziti usporavaju rast.

Inflacija i kamate

“Građani se više okreću drugim mogućnostima, poput ulaganja na tržištu kapitala. Povećava se imovina i broj građana koji ulažu u investicijske fondove (UCITS), kao i u državne vrijednosne papire”, čulo se na okrugom stolu upriličenom povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pomaka ima, razmjeri su druga priča. “Posljednjih godina vidljivi su znakovi snažnijeg okretanja ulaganjima. Možda još ne možemo govoriti o prijelazu od štediša prema ulagateljima, ali možemo o postupnom širenju kulture štednje prema kulturi štednje i ulaganja”, ocjena je kojom napredak opisuju u Hanfi.

Rezultati Ankete o financijama i potrošnji kućanstava objavljuju se s dosta vremenskog pomaka, a zadnji javno dostupni kažu da 97 posto kućanstava ima depozite, dok dionice kojima se javno trguje posjeduje njih 5,1 posto, udjele u investicijskim fondovima 2,4, a obveznice 1,3 posto kućanstava. Postoci za tržište kapitala danas su zacijelo za koju decimalu više.

Jače uključivanje građana na financijsko tržište poklopilo se s razdobljem rastuće inflacije i ciklusa dizanja referentnih kamatnih stopa koje nije bilo praćeno rastom bankovnih kamata na depozite građana pa je Vlada prije tri i pol godine omogućila građanima sudjelovanje u izdanjima tzv. narodnih obveznica, a potom i trezorskih zapisa. To je potaknulo više od 50 tisuća građana da prvi put otvore račun ulagatelja pri SKDD-u. Tzv. mali ulagatelji trenutačno imaju uloženo 5,2 milijarde eura ili više od 8,5 posto javnog duga RH. Po tim ulaganjima (kroz 23 izdanja) država im je dosad isplatila oko 420 milijuna eura kamata.

I broj ulagatelja u investicijske fondove raste. Danas ih je, prema Hanfi, više od 350 tisuća ili oko 100 tisuća više nego prije tri godine. Kako se 98 posto udjelničara fondova odnosi na fizičke osobe, ta kretanja uglavnom odražavaju upravo njihovo participiranje, s tim da tome nemalo pridonose i same banke svojim ponudama za ulaganja u fondove.

Modeli poticanja

Pojačan interes građana za tržište kapitala očitovao se u novije vrijeme i u inicijalnim javnim ponudama dionica (IPO). U tri lanjske (ING-GRAD-a te Žito i Tokić grupe) sudjelovalo je oko 8700 tzv. retail investitora, s uloženih 85 milijuna eura.

Novi test raspoloženja uskoro bi trebala biti javna ponuda Tommy grupe. Osim za svoje zaposlenike (više od 5500), ta je trgovačko-prehrambena kompanija u IPO-u predvidjela pogodnosti i za vjerne kupce članove programa vjernosti (ukupno oko 225 tisuća) pa bi broj malih ulagatelja mogao biti veći nego u sva tri lanjska IPO-a.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Digitalne financije ubrzavaju: Tko postavlja nova pravila i kako zaštititi korisnike?

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Konačno, s početkom 2027. zaživjet će hrvatski investicijski račun (HIR) čiji gabariti su postavljeni na uplate do 200 tisuća eura, a ispunjavanjem određenih uvjeta do 250). Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić poručila da će uz povoljniji porezni tretman taj račun i administrativno pojednostaviti i tako dodatno potaknuti dugoročna ulaganja građana.

Računa se da bi ih već u prvoj godini 50-ak tisuća moglo iskoristiti pogodnosti i otvoriti račun. Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, Anamarija Staničić, podcrtala je da je cilj “stvoriti jednostavniji okvir za dugoročnu štednju i ulaganje te pridonijeti razvoju investicijske kulture”.