Financijska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu raste, a gotovo ih sedam od deset pokazuje dobro razumijevanje financijskih koncepata.

Ipak, međunarodno istraživanje Allianz Researcha upozorava da samo 12 posto pripadnika generacije Z ima visoku razinu financijske pismenosti. Dok mladi sve češće koriste umjetnu inteligenciju za pronalaženje financijskih informacija, pitanje je koliko te informacije mogu pretvoriti u kvalitetne dugoročne odluke.

Stječe se iskustvom

Allianz Research proveden je među više od 8000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u. Visoku razinu znanja ima samo 12 posto generacije Z, dok među baby boomerima taj udio iznosi 22 posto. Pritom se čak 40 posto žena generacije Z nalazi u skupini s niskom razinom financijskog znanja, što upućuje na dodatne izazove povezane s financijskom edukacijom i ekonomskom sigurnošću mladih žena.

“Nije to ništa čudno jer se financijska pismenost ne stječe samo učenjem. Netko je možda završio fakultet ili stekao specijalizirano obrazovanje, ali financijska se pismenost mnogo više stječe iskustvom, vještinama, stavovima i logičkim razmišljanjem. Ljudi ponekad moraju izgubiti novac da bi doista spoznali ono za što su u početku mislili da znaju”, rekla je Marijana Ivanov, profesorica ne zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i dodala: “Djeca su još u osnovnoj školi učila računati kamate, ali na pitanjima o kamatnom računu redovito padaju na testovima financijske pismenosti.

S druge strane, nova generacija trebala bi biti bolja u razumijevanju učinka inflacije na pad vrijednosti imovine, a posebno novca, zato što upravo proživljava godine u kojima je stopa inflacije viša. Rezultati testova trebali bi se poboljšavati, ako ništa drugo, barem zbog pitanja o inflaciji.” Dok europski pripadnici generacije Z još moraju poraditi na znanju temeljnih financijski pojmova, rezultati istraživanja provedenog među studentima Sveučilišta u Zagrebu pokazuju pozitivniji trend. Treće istraživanje financijske pismenosti studenata, koje je predstavila Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), obuhvatilo je 600 studenata s deset najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Usporedba s rezultatima iz 2016. i 2022. godine pokazuje da prosječni indeks financijske pismenosti kontinuirano raste: s približno 59 posto u 2016. na gotovo 70 posto u 2026. godini. Indeks financijsko-mirovinske pismenosti dosegnuo je 65,5 posto. Ipak, rezultate dvaju istraživanja treba promatrati u kontekstu različitih uzoraka i metodologija. Međunarodno istraživanje Allianz Researcha obuhvaća generaciju Z u osam zemalja, dok je hrvatsko istraživanje usmjereno na studente Sveučilišta u Zagrebu. Stoga se njihovi postoci ne mogu izravno uspoređivati, ali zajedno upućuju na važnost kontinuiranog razvoja financijskih kompetencija mladih. Razlika u rezultatima u Hrvatskoj i zapadnoeuropskim zemljama Ivanov ne čude.

“Možda mi u Hrvatskoj čak nismo reprezentativan primjer jer imamo i velik udio visokoobrazovanih ljudi. Ljudi su prošli krizu švicarskog franka i slične situacije. Mladi su imali više prilika upoznati i rizike i prednosti svijeta financija. No, u Njemačkoj je društvena i obrazovna struktura bitno drukčija. To što je Njemačka snažno gospodarstvo ne znači nužno da su mladi, pa ni stariji, financijski pismeniji. U tim zemljama češće se susrećemo s problemom da velik dio stanovništva ima slabo financijsko znanje i ne razumije temeljne financijske koncepte. To je prilično česta situacija”, rekla je Ivanov.

Svijet traži drukčiju hranu

Proteini, proizvodi bez glutena i praktični obroci: Što danas zanima svjetske kupce

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Promjene u načinu na koji mladi dolaze do financijskih informacija posebno su vidljive u korištenju umjetne inteligencije. Prema istraživanju Allianza, čak 77 posto generacije Z koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno. Štoviše, 26 posto mladih navodi umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta, u usporedbi s 14 posto svih ispitanika.

Ivanov ne smatra kako je korištenje umjetne inteligencije u ovoj sferi problem: “Umjetna inteligencija daje kvalitetne informacije, ovisno o tome koliko kvalitetno znate postaviti pitanja. Neke stručne stvari ipak ne zna dovoljno dobro povezati, ali ne bih rekla da nužno daje loše rezultate. Mnogo su opasniji različiti TikTok sadržaji i društvene mreže. Ondje su vrlo aktivni ljudi koji često djeluju u skladu s vlastitim interesima ili rade za nekoga pa tako potiču određena ponašanja.”

Opasnost društvenih mreža

Rizik ne leži samo u tome odakle mladi dobivaju financijske savjete, nego i u tome koliko kritički pristupaju informacijama o ulaganjima. Upravo zato, uz razumijevanje rizika ulaganja, važnu ulogu ima i kontinuirana edukacija koja mladima pomaže donositi informirane i dugoročno održive financijske odluke.

“Rezultati istraživanja jasno pokazuju da financijska sigurnost ne ovisi samo o visini prihoda ili iznosu štednje, već i o kvaliteti odluka koje donosimo. To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje građani istodobno osjećaju pritisak životnih troškova i sve veću potrebu da samostalno planiraju svoju dugoročnu financijsku budućnost.

Zato financijsku pismenost ne promatramo kao jednokratnu temu, već kao znanje koje treba graditi od najranije dobi i kroz različite životne faze. Allianz ulaže u financijsku pismenost pružajući građanima jasne informacije, praktična znanja i stručnu podršku kako bi bolje razumjeli vlastite rizike i donosili odluke koje dugoročno štite njih i njihove obitelji”, rekla je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianza Hrvatska.