Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić rekao je za N1 da ‘inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca i imovine jer je to rast opće razine cijena’.

“Prema tome, poskupljuju robe i usluge najvećeg dijela i vuku opću razinu cijena na višu razinu. Novac u tom kontekstu gubi vrijednost i da svakim danom kako inflacija raste možete kupuiti sve manje roba i usluga za istu količinu novca”, dodaje ekonomist.

ZANIMLJIVO

Štedio 30 godina i uložio 20.000 dolara u projekt nadahnut životnim snom

S tim se slaže i financijski analitičar Andrej Grubišić. ‘Sa sto kuna koje smo imali prije godinu dana, danas u terminima realne kupovne moći građani mogu kupiti ono što se prije godinu dana moglo s 88 kuna. Inflacija izjeda rezultate našeg minulog rada i svi koji imaju bilo koji oblik financijske imovine. Najjednostavniji primjer toga je štednja u banci, a hrvatski građani je imaju preko 200 milijardi kuna, tj. 30 i nešto milijardi eura, danas može za 12-13 posto kupiti manje dobara i usluga nego prije godinu dana.’

Sugovornici N1 su pojasnili što je bolje s građanima koji imaju ušteđeno nešto novca, primjerice 5000 eura – ostaviti ih u štednji ili ih uložiti u nešto.

‘Mislim da ta osoba nema jako puno manevarskog prostora s iznosom od 5000 eura. Ona s 500.000 eura vjerojatno ima, ali ona s 5000 ne. Nemate instrumenata u tom redu veličine koji će vas ultimativno zaštiti od inflacije, ili su ti instrumenti toliko sofisticirani da je to prosječnom građanu nerazumljivo i ne ide u takve stvari. Ako govorimo o prosječnom građaninu, onda je moj odgovor – nemojmo ljude pretjerano uvjeravati da postoje jako snažni instrumenti zaštite od inflacije na razine ušteđevine od primjerice 3000 eura. Ne postoje’, istaknuo je Grubišić.