Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosila je 141 milijardu eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). Riječ je o novcu koji građani imaju na računima, štednji te ulaganjima u različite financijske instrumente.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, vrijednost financijske imovine porasla je za 14,1 milijardu eura ili 11,1 posto, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje zabilježen rast od 3,7 posto. Istodobno su porasle i financijske obveze kućanstava, odnosno njihova dugovanja, koja su na kraju drugog tromjesečja dosegnula 33 milijarde eura.

To je tri posto više u odnosu na kraj prvog tromjesečja i 3,2 milijarde eura ili 10,6 posto više u razdoblju od godine dana.

Ograničena veličina

“Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 108,3 milijarde eura ili 3,9 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno za 11 milijardi eura ili 11,3 posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine”, poručili su iz HNB-a. Rast financijske imovine kućanstava otvara i pitanje mogućnosti ulaganja raspoložive štednje.

Ekonomist i profesor na Effectus veleučilištu Mladen Vedriš pritom upozorava na ograničenu veličinu domaćeg tržišta dionica, što utječe na mogućnosti građana koji žele ulagati u hrvatske kompanije.

“Ostaje pitanje koje su mogućnosti ulaganja. Jedna od njih su dionice, ali domaće tržište dionica u Hrvatskoj relativno je skromno. Ako ulažete u dionice na inozemnim tržištima, izlažete se rizicima koje je teško predvidjeti i na koje teško možete utjecati ili predvidjeti, iako dugoročni trendovi pokazuju da cijene dionica kvalitetnih kompanija u pravilu rastu, uz veće ili manje oscilacije”, rekao je Vedriš.

Ekonomist je kazao da građani mogu ulagati u domaće i inozemne dionice, državne vrijednosne papire koji nude sigurnost i djelomičnu zaštitu od inflacije, ali i u zlato, kriptovalute i nekretnine, pri čemu se rizici i očekivani prinosi razlikuju. Dio štednje građana mogao bi se usmjeriti i prema financiranju domaćih poduzeća putem tržišta kapitala.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić nedavno je u razgovoru za Poslovni dnevnik upozorila da ni poduzetnici često nisu dovoljno upoznati s dostupnim mogućnostima financiranja. Uz to, istaknula je važnost tržišta kapitala za razvoj tvrtki. Primjerice, Hanfin projekt Sandbox – Put na tržište poduzetnicima pruža informacije i podršku u upoznavanju mogućnosti financiranja putem tržišta kapitala.

Rast obveza

Šira slika financijskih odnosa pokazuje da se istodobno povećavaju i imovina i obveze hrvatskoga gospodarstva. Prema podacima HNB-a, ukupna financijska imovina domaćeg gospodarstva na kraju drugog tromjesečja iznosila je 537 milijardi eura, što je 14 milijardi eura više nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Financijske obveze dosegnule su 571 milijardu eura, povećavši se za 14,5 milijardi eura u tromjesečju i 45,4 milijarde eura u godinu dana. Financijska imovina i obveze domaćeg gospodarstva rasle su i u odnosu na prethodno tromjesečje i na godišnjoj razini.

Njihov je iznos višestruko veći od godišnjeg BDP-a, što odražava obuhvat financijskih potraživanja i obveza među različitim sektorima gospodarstva. U odnosu na BDP, financijska imovina gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosila je 551 posto godišnjeg BDP-a, što je povećanje od četiri postotna boda u tom tromjesečju i 5,6 postotnih bodova u odnosu na kraj drugog kvartala 2025.

Kada je riječ o financijskim obvezama gospodarstva u odnosu na BDP, statistika je pokazala da su se povećale za 3,8 postotnih bodova u tromjesečju, a za 1,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana, pa su na kraju drugog tromjesečja 2026. dosegnule razinu od 586 posto godišnjeg BDP-a.