CFO Godine, strateški projekt Poslovnog dnevnika i PwC-a Hrvatska u kojem biramo najboljeg financijskog direktora u Hrvatskoj i Rising star, kategoriju koja prepoznaje CFO-e na uzlaznoj putanji, ulazi u fotofiniš – laureati ćemo večeras proglasiti na svečanom događaju u hotelu Westin.

Uloga financijskog direktora, chief financial officera (CFO), iz korijena se promijenila: CFO odavno nije samo čuvar brojki koji pod kontrolom drži financije, on (ili ona) danas sudjeluje u postavljanju strateške vizije kompanije i isporuci rezultata za vlasnika.

Široko bačena mreža

Kojim smo se kriterijima vodili i kako izabrati najboljeg među izvrsnima? Mreža je bačena široko, odabir kandidata proveden na temelju liste Poslovnog dnevnika “505 najuspješnijih”, ljestvice kreme domaćeg biznisa prema ukupnim prihodima. Nakon toga uslijedio je dodatni filter prema unaprijed definiranim kriterijima i intervjuima s kandidatima. Peteročlani žiri činili su Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Tamara Maćašović, partnerica i članica uprave PwC-a Hrvatska, iskusni CFO Marijan Sršen, Mladen Komšić, voditelj Službe za financije i planiranje HGK te Ana Blašković Meić, izvršna urednica Poslovnog dnevnika i potpisnica ovih redova.

Ivana Gažić, čelnica Zagrebačke burze posljednjih 16 godina tijekom kojih su se redale krize, ali i ostvaren snažan rast trgovine, kapitalizacije, ali i odrađena akvizicija 100 posto Ljubljanske i 30 posto Makedonske burze, kao kompetencije u izboru podcrtava “iskrenu i autentičnu komunikaciju s investitorima, dobre odgovore na krizne situacije i hrabre, dobro obrazložene poteze”. Napominje da je strateškog lidera relativno lako razlikovati od “samo” dobrog financijaša jer se ističu u izazovnim vremenima kada pravi lideri daju najbolje rezultate i to se brzo prepoznaje.

“Financije su posao ljudi pa naglasak stavljam na snažan osobni integritet i osjećaj za druge ljude i situacije”, naglašava Gažić.

Za Tamaru Maćašović, partnericu i članicu uprave PwC-a Hrvatska, pri odabiru CFO-a godine ključan kriterij bila je – uravnoteženost. “Tražili smo financijskog direktora koji aktivno pomaže vodstvu u donošenju poslovnih odluka i utječe na njih, razumije važnost kako financijskih tako i nefinancijskih pokazatelja uspjeha te stavlja naglasak na učenje i inspiriranje mlađih talenata”.

Iz vlastitog iskustva kakav bi CFO trebao biti dobro zna Marijan Sršen, iza kojeg je 20-godišnja karijera u prehrambenoj, maloprodajnoj i građevinskoj branši s ekspertizom u korporativnim financijama, strateškom planiranju i upravljanju u kompleksnim tranzicijama.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Dobar financijaš zna sve o prošlosti. Brzo zatvara knjige, ima čiste brojeve, kontrolira budžet, optimizira porez, drži dioničare i banke zadovoljnima. To je danas nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Strateški lider živi u budućnosti, pita se gdje će kompanija biti za tri, odnosno pet godina i koje odluke danas to oblikuju”, kaže. Koristio je, kaže, tri testa, a početak – jezik. “Kandidat koji govori ‘povezanosti ESG i sustava nagrađivanja te prioritizaciji ulaganja u AI, odnosno o važnosti autentičnosti i međusobnog povjerenja Iidera i njegovog tima’ – to je strateški lider. Onaj koji govori samo ‘ostvarili smo plan EBITDA’, to je financijaš”, ilustrira naš sugovornik. Preostala dva testa: postignuti rezultati u 2025. godini i buduća kapitalna alokacija u kojoj se može prepoznati strateška hrabrost, kao i krizna izdržljivost u kojoj je uspjeh postići rast dok sektor gomila minuse. Razlika nije u znanju financija i računovodstva.

“Financijaš bi se ispričavao za pad, dok strateški lider isporučuje rast u istim okolnostima. Razlika je u tome tko se osjeća odgovornim za budućnost kompanije, a ne samo za točnost izvještaja”, kaže Sršen.

Krize, neizvjesnosti i tehnologija drastično su promijenili posao CFO-a. Sršen brutalno ilustrira: “Prije deset godina, ako ste zatvorili mjesec u deset radnih dana s točnim brojevima bili ste izvanredni. Danas to nitko ne primjećuje, očekuje se. Ono za što vas mjere je: možete li uvečer u utorak pristupiti dashboardu i objasniti u kojim segmentima rastete, zašto, i kakav je trend, a da ne pripremate prezentaciju 3 dana”. Idemo li korak dalje, danas CFO koji ne razumije razliku između prediktivne i preskriptivne analitike, koji ne zna što su LLM-ovi, koji ne može voditi razgovor o automatizaciji rutinskih procesa, taj CFO zaostaje jer je AI u svega dvije godine preselio funkciju s izvještavanja prošlosti na modeliranje budućnosti.

Dva desetljeća iskustva u financijama, planiranju, kontrolingu i internoj reviziji u “nogama” ima i Mladen Komšić, voditelj Službe za financije i planiranje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji otkriva da izbor nije bio nimalo jednostavan “jer smo imali iznimno kvalitetne kandidate s impresivnim rezultatima i zaista snažnim CFO iskustvom.”

Šahovsko razmišljanje

On sumira: “Važno je da CFO zna puno više od brojki. Mora razumjeti tehnologiju, podatke, cyber rizike, ESG regulativu, tržište kapitala, ljudske resurse i operativne modele. Treba znati kako razgovarati s investitorima, bankama, regulatorima, menadžmentom, IT-jem, HR timom i prodajom. Nije samo računovođa, nego most između strategije i stvarne akcije”.

“Za vrhunskog CFO-a, bez vrhunskog tima i znanja financija, nemate kredibiliteta da donesete tešku odluku. Bez ‘šahovskog’ razmišljanja i anticipiranja tri do pet poteza unaprijed, ne vidite scenarije koji se još nisu dogodili. Bez osobnih karakteristika, hrabrosti, integriteta, sposobnosti reći ‘ne’, ne stojite uspravno pred pritiskom. Ali možda iznad svega, postoji jedna stvar koja se rijetko spominje, a to je prosudba. Sposobnost da prepoznate kad brojevi nisu dobri, kad konsenzus griješi, kad treba slijediti instinkt usprkos pritisku okruženja. To se ne uči u knjigama, to se gradi godinama kroz pogreške, refleksiju i svakako kroz dobre mentore”, zaključio je Sršen.

Za kraj, ali ne manje važno, dodajmo da je iz perspektive Poslovnog dnevnika projekt izbora CFO-a godine od početka zamišljen puno više od same nagrade. Ključno nam je bilo istaknuti važnost znanja, besprijekornih kompetencija i transparentnog komuniciranja, kojeg na domaćoj korporativnoj i javnoj sceni nikada nije dovoljno. Upravo zato vjerujemo da važnost otvorenog i odgovornog upravljanja treba kontinuirano graditi i javno potvrđivati unatoč svim izazovima tržišne tranzicije, integracija u europske institucije uz sve izraženiji manjak kvalitetne radne snage i rastuće izazove korporativnog upravljanja. Kandidati u ovom izboru pokazali su da Hrvatska ima financijske lidere s velikim znanjem, iskustvom i strateškim kapacitetom te da tu izvrsnost treba snažnije isticati i promovirati.