Uoči današnjeg govora o Stanju unije, u kojem će čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen podvući crtu pod odrađeno i, još važnije, najaviti smjer politika i poteza u idućoj godini, oči Unije uprte su prema Strasbourgu. Obraćanje Von der Leyen neće biti samo provizorni govor članicama, već i svojevrsni lakmus-test u kojem će smjeru jasnije ići novi višegodišnji proračun, od 2028. do 2035. godine, oko kojeg se već lome koplja. Svi su složni da “kako se svijet mijenja, tako se mora prilagoditi i europski budžet”, što je misao vodilja njegove izrade, no što to u praksi konkretno znači, sasvim je drugo pitanje. Nakon što je Komisija u 16. srpnja predstavila svoj prijedlog, poznate su tek njegove šire konture, no i to je bilo sasvim dovoljno da naiđe na žestoku reakciju europarlamentaraca.

Siegfried Mureșan, iz redova Europske pučke stranke (EPP), glavni izvjestitelj za višegodišnji proračun EU-a, potpredsjednik Odbora za proračune (BUDG) i član Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), oštro poručuje da dokument ne odgovara izazovima s kojima se Europska unija suočava u idućih sedam godina.

“Prijedlog je razočaravajući. Ne odgovara očekivanjima i zahtjevima Europskog parlamenta, niti potrebama brojnih korisnika europskih fondova”, izjavio je Mureșan na konferenciji za novinare u Strasbourgu.

Jačanje moći Bruxellesa

Najveći prigovor, preciznije i bez puno pretjerivanja, “crvena krpa” članicama, odnosi se na prijedlog da se Zajednička poljoprivredna politika i Kohezijska politika, temeljne investicijske i razvojne poluge Unije, djelomično vrate u nadležnost država članica. Time bi se narušila sama srž europskog projekta, poručuje. “Komisija predlaže da dvije zajedničke politike pretvorimo u 27 nacionalnih politika. To može dovesti do međusobno suprotstavljenih pristupa, a značilo bi i kraj Kohezijske politike i Zajedničke poljoprivredne politike kakve danas poznajemo,” upozorio je rumunjski ekonomist, kojeg se u Hrvatskoj pamti kao osobu koja je uime EP-a dala konačno zeleno svjetlo ulasku Hrvatske u eurozonu. Pritom na umu treba imati aktualne kontroverze oko trgovinskog sporazuma sa zemljama Mercosura, kojom EU rapidno traži izlazak na nova globalna tržišta pod pritiskom američkih carina, a od kojeg strahuzju europski poljoprivrednici.

Drugi problem dugogodišnja je napuklina u odnosima ključnih EU institucija – jačanje moći Bruxellesa u odnosu na demokratski izabrane predstavnike europskih građana u Parlamentu. Europski parlament, tvrdi, nije bio adekvatno uključen, ni u procesu izrade, ni u planiranu provedbu. “Prvo što smo dobili bila je PowerPoint prezentacija povjerenika za proračun, a tek potom službeni dokumenti. Nakon toga nismo dobili nikakve dokumente”, rekao je. Kritizirajući spajanje više programa u veće financijske “pakete”, prema njegovu mišljenju, znatno bi otežalo praćenje sredstava i smanjilo demokratsku odgovornost. “Podržavamo pojednostavljenje, ali ‘one size doesn’t fit all’ (jedno rješenje ne odgovara svima). Ako sve spojimo u velike fondove, izgubit ćemo transparentnost, kontrolu i legitimnost”, poručuje Mureșan. Konačno, ali ne manje važno, sami je iznos novog sedmogodišnjeg budžeta. Komisija ga targetira na 1,15 posto bruto nacionalnog dohotka (GNI) EU-a, što je, prema Mureșanu, praktički isti iznos kao i u prethodnom razdoblju kada se uračuna inflacija i ekonomski rast. “Radi se o istoj razini kao prije, iako danas imamo daleko više prioriteta – posebno u području sigurnosti i obrane. Zato smatramo da taj proračun nije dovoljan”, ističe. Optužuje Komisiju i za “umjetno povećavanje” iznosa prezentiranjem u tekućim, a ne konstantnim cijenama. EK je dodala inflaciju u budućim godinama kako bi iznos zvučao veći. No, svi znamo da će euro 2034. vrijediti manje nego 2018. godine”, podcrtava. Slično raspoloženje dijele i hrvatski zastupnici. “Kao grupacija nismo zadovoljni, još se dosta analizira prijedlog. U listopadu će se donijeti jasno stajalište parlamenta, u aktualnim okolnostima trebamo biti ambiciozniji, to se ne vidi iz prijedloga. Ovdje se ne radi o Excel tablicima, radi se o suštinskim pitanjima danas što je EU i što ona treba biti. Unija riskira postati pasivni promatrač”, sumira Karlo Ressler (HDZ).

“Ljudi očekuju da Europa učini više, ne možemo to učiniti s manje (sredstava). Naš stav je da se ne gleda samo neto uplate u proračun, to je pogrešan put, moramo učiniti više za cijelu Europu. To je stav Parlamenta”, zaključuje Muresan.

Četiri načela

Istraživači s Jacques Delors centra, think-tanka u Berlinu, ocjenjuju da sljedeći proračun EU-a mora riješiti gotovo nemoguću zadaću: upravljati postupnim ukidanjem sredstava iz instrumenta NextGenerationEU, pokrivati više od 24 milijarde eura godišnje za otplatu dugova te odgovoriti na sve veće zahtjeve povezane s konkurentnošću, otpornošću i obranom. Smatraju da je Europska komisija predstavila “iznenađujuće ambiciozan” prijedlog – no on je i politički krhak. Ako EU želi iskoristiti ovu rijetku priliku za značajnu reformu proračuna, predstojeće pregovore trebala bi voditi četiri načela: braniti pomak prema zajedničkim investicijskim prioritetima, učvršćivati predložene fleksibilnosti, reformirati poljoprivrednu i kohezijsku politike u okviru novih jedinstvenih planova, ali i prihvatiti činjenicu da stvarna reforma neće biti moguća bez dodatnih sredstava.

U idućim tjednima slijedi detaljno “brušenje” Komisijina prijedloga po parlamentarnim odborima, nakon čega će se ići na usvajanje rezolucije i službeni odgovor članica u kojem bi ga smjeru i koliko detaljno trebalo preslagivati da bude spreman za implementaciju s prvim danom 2028. godine.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”