Rastuće napetosti s Rusijom i sve češći uleti dronova u zračni prostor članica Europske unije i NATO-a, dodatno su motivirale vlade i središnje banke na ubrzanje priprema za krizne situacije. Između ostalog i stvaranje što sigurnijeg platnog prometa u kojima glavnu ulogu ima fizička gotovina. Europska središnja banka (ECB) krajem rujna objavila studiju svojih analitičara Francesca Faella i Alejandra Zamora-Péreza koja je već svojim nazivom – “Ostanite mirni i čuvajte gotovinu” (Keep calm and carry cash) – privukla pozornost.

Analitički dvojac je proučio četiri krize koje su posljednjih godina pogodile Europu i utjecale na potražnju za gotovinom. Radi se o ruskoj invaziji na Ukrajinu, pandemiji Covida-19, velikom ovogodišnjem kvaru električne mreže na Iberijskom poluotoku i grčkoj dužničkoj krizi prije jednog desetljeća. Ta su iskustva pokazala da već i “običan” nestanak struje može paralizirati financijski sustav neke zemlje i ostaviti građane bez novca. Prijetnja ratnim sukobima problem umnožava do neslućenih razina.

Digitalizirani, ali…

Ruski napad na Ukrajinu izazvao je nagli porast potražnje u državama blizu ratne zone. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 milijuna eura – najviše u prva tri tjedna.

Za središnje banke problem je osigurati dovoljnu količinu gotovog novca u kratkom roku. Navala građana na banke radi podizanja gotovog novca neposredno nakon početka rata premašila je sve prognoze banaka o potrebnoj količini gotovine koju moraju osigurati. Ilustracije radi, samo u jednom danu krajem veljače 2022. u zemljama koje su najbliže Ukrajini i ruskoj granici građani su sa svojih računa povukli 80 milijuna eura.

Faell i Zamora-Pérez istaknuli su kako je tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoeuropske zemlje inače vrlo digitalizirane i snažno oslonjene na bezgotovinske sustave plaćanja. No, povećan broj podizanja zabilježen je i u Njemačkoj te Austriji.

“Kao i kod svake druge pripreme za nepredviđene okolnosti, tako je i za slučaj nedostupnosti elektroničkog plaćanja, preporučljivo promišljeno planirati i određeni iznos gotovine koji bi bio dostupan za osnovne potrebe, u skladu s individualnim okolnostima, životnim navikama i svakodnevnim troškovima pojedinca ili kućanstva”, komentirali su nam iz HNB-a na pitanje o analizi ECB-a.

Građani već intuitivno znaju da je u kriznim situacijama uvijek korisno imati gotovinu kod sebe, a vlade, središnje i poslovne banke moraju pronaći odgovor na povećanu potražnju građana i održati platni promet funkcionalnim. Kako, ali i kako se u kriznim situacijama ponašaju građani, istražio je ECB u spomenutoj studiji. Kada je u travnju ove godine Iberijski poluotok u travnju ove godine gotovo u potpunosti ostao bez struje, više od 50 milijuna ljudi uvjerilo se da je “keš” kralj, unatoč strelovitom razvoju raznih oblika bezgotovinskih plaćanja. Samo u jednom danu u kojem je nestalo struje, 22. travnja, a telekomunikacije i digitalni sustavi plaćanja prestali raditi diljem poluotoka, potrošnja karticama i internetska kupovina Španjolaca se prepolovila. Ukupna potrošnja u toj zemlji na taj dan bila je za oko trećinu slabija nego inače.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Otpornost gotovine

Španjolski primjer, ali i iskustvo tijekom pandemije koronavirusa, istaknuo je tzv. paradoks novčanica. Paradoks je u tome što unatoč strelovitom rastu digitalnog plaćanja, potražnja za novčanicama eura neprestano i snažno raste. Tako se vrijednost cirkulacije euro novčanica značajno povećala tijekom posljednja dva desetljeća unatoč padu udjela gotovine u svakodnevnim transakcijama.

Pomalo neočekivano, ali i izbijanje pandemije Covida-19 izazvalo je izvanredan i trajan porast potražnje za novčanicama eura. U prvoj godini pandemije, od početka do kraja 2020. kumulativno neto izdavanje novčanica u europodručju poraslo za više od 140 milijardi eura, što je godišnji skok od 130 posto u odnosu na prosječno godišnje povećanje u razdoblju prije pandemije. Krajem 2024. u optjecaju je cirkuliralo novčanica u vrijednosti 1588,29 milijardi eura, dok je prije desetljeća vrijednost iznosila oko milijardu eura. “Otpornost gotovine upućuje na šire sustavne prednosti koje je teško kvantificirati”, kaže se u analizi ECB-a.

Na temelju tih i ostalih primjera analitički dvojac središnjim bankama država eurozone ukazao je na njihovu važnost (i komercijalnih banaka) u osiguranju učinkovitog i čvrstog opskrbnog lanca gotovinom, uključujući “adekvatne zalihe i otporne planove poslovnog kontinuiteta”. Europska komisija još ranije je preporučila razvoj i implementaciju tehnoloških rješenja u platnoj infrastrukturi koja jamče dostupnost i funkcionalnost tijekom kriznih scenarija kao što su “disruption-proof” bankomati, koji mogu funkcionirati i bez potpune povezanosti na digitalne mreže. Također je pozvala države članice, središnje i komercijalne banke te tehnološke pružatelje usluga na veću suradnju i stvaranje sustava koji može brzo odgovoriti na prekide i osigurati sigurnost i pouzdanost platnih sustava.

Finska istražuje bankomate koji mogu raditi neovisno o digitalnim mrežama, a neke zemlje poput Nizozemske, Austrije i Finske, preporučuju građanima da drže gotovinu kod kuće za osnovne potrebe u trajanju od tri dana i to oko 70 do 100 eura po osobi. “Ako bi došlo do zamjetnog pogoršanja uvjeta za kontinuitet platnog prometa ili opskrbu gotovinom, Hrvatska narodna banka spremna je, u suradnji s nadležnim institucijama, u vezi gotovog novca, građanima izdati i dodatne informacije i preporuke”, odgovorili su na pitanje o njihovim preporukama iz HNB-a.