Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde zarađuje 50 posto više od njezine službeno objavljene plaće, pokazala je analiza Financial Timesa koja je poprilično odjeknula u EU. U 2024. godini ukupna primanja Lagarde dosegnula su oko 726 tisuća eura, pokazuje računica FT-a, što je oko 56 posto više od osnovne plaće od 466 tisuća eura koju ECB navodi u godišnjem izvješću.

Usporedbe radi, čelnica europske monetarne vlasti zarađuje oko četiri puta više od svog američkog pandana, guvernera Feda Jaya Powella. Njegova je plaća tamošnjim saveznim zakonima ograničena na 203 tisuće dolara (172 tisuće eura).

Naknada i od BIS-a

Stavljajući stvari u kontekst, primanja Lagarde skromna su u usporedbi s onima direktora velikih europskih kompanija. Premda za središnju banku ne vrijede ista pravila o transparentnosti kao za kompanije uvrštene na burzama, raskorak postavlja pitanja o ograničenoj transparentnosti plaća u ECB-u. “Predsjednica ECB-a i najplaćenija dužnosnica EU-a trebala bi predstavljati zlatni standard odgovornosti”, rekao je Fabio De Masi, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik njemačke populističke ljevice BSW.

Pozvao je ECB da usvoji standarde transparentnosti plaća koji vrijede za listirane kompanije. Dodao je da je “skandalozno” da izvršni direktor Deutsche Banka Christian Sewing “javnosti daje detaljnije informacije o svojoj plaći nego gospođa Lagarde”. Sewing je u 2024. godini zaradio 9,8 milijuna eura. Christine Lagarde uvjerljivo je najbolje plaćena dužnosnica u EU (čak i po osnovnoj plaći). Primjerice, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen ima 21 posto nižu osnovnu plaću.

Uz osnovnu plaću, Lagarde prima i procijenjenih 135 tisuća eura raznih dodatnih pogodnosti, uključujući stanovanje i druge troškove, prema analizi FT-a. Izvješće ne otkriva pojedinačne podatke o dodatnim pogodnostima članova Izvršnog odbora. Lagarde zarađuje i oko 125 tisuća eura kao jedna od 18 članova Upravnog odbora Banke za međunarodne namire (BIS), poznatije kao “banka središnjih banaka”. Taj iznos nije spomenut u izvješću ECB-a, a BIS objavljuje samo zbirne podatke o naknadama članova odbora. Powell, primjerice, ne dobiva tu naknadu jer američki zakon zabranjuje dužnosnicima primanje plaće od neameričkih institucija.

FT je s ECB-om podijelio svoju metodologiju, pretpostavke i rezultate računice, no u Frankfurtu nisu htjeli komentirati. U priopćenju su naveli da je plaća predsjednice određena od strane odbora za naknade i Upravnog vijeća “prilikom osnivanja ECB-a” 1998. uz opasku da je razina objave podataka “u skladu s mnogim drugim međunarodnim javnim institucijama” te da je “tijekom vremena povećao razinu transparentnosti”. BIS je odbio komentirati. Dok s jedne strane mnogim zaposlenima u EU primanja Lagarde zvuče pomalo nestvarno, istraživanja (a i praksa) s druge pokazuju da je neovisnost središnjih bankara – pa i u vidu plaće – nezaobilazna za temeljnu zadaću – borbu protiv inflacije.

Zaključak MMF-ovog istraživanja iz 2004. o upravljanju središnjim bankama ističe da bi visokopozicionirani središnji bankari trebali biti plaćeni kao direktori u privatnom sektoru i zaštićeni od smanjenja plaće u mandatu “kako bi se izbjegao neprimjeren utjecaj”.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Slijedi i mirovina

Profesor emeritus prava na Sveučilištu u Genovi i jedan od vodećih europskih stručnjaka za naknade, Guido Ferrarini, rekao je da je razina ukupnih primanja Christine Lagarde “otprilike ono što sam i očekivao” ističući “razinu odgovornosti institucija poput ECB-a i potrebu privlačenja talenata”. Napominje da je objava podataka o primanjima izvršnih dužnosnika ECB-a “prilično loše kvalitete” te da “postoji mnogo komponenti koje bi trebalo jasnije objaviti”. Naglasio je da je znatno detaljnija transparentnost burzovno uvrštenih kompanija “ispravna referentna točka”.

Na osnovu dodatnih jednokratnih isplata i mogućih prijelaznih naknada u dvije godine nakon završetka mandata, koje će ovisiti o njezinoj sljedećoj ulozi, Lagarde može očekivati do 6,5 milijuna eura za osam godina na čelu ECB-a, odnosno oko 810 tisuća eura po godini. Od 2030. može očekivati godišnju mirovinu od oko 178 tisuća eura iz ECB-a, zaključak je Financial Timesa.