Nakon pandemije Covida 19 Europa se danas suočava s novom krizom – invazijom Rusije na Ukrajinu koja je, prije svega, ljudska tragedija u kojoj broj žrtava raste iz dana u dan. No, ona uzrokuje i snažan ekonomski šok. Izjavila je to danas predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u govoru u glavnom gradu Cipra. Iznoseći pregled trenutne krizne situacije i procjene do koje bi mjere rat u Ukrajini mogao utjecati na ekonomska kretanja u Europi i zoni eura, Lagarde je rekla kako se prije invazije na Ukrajinu očekivalo da će se disrupcija izazvana pandemijom primiriti. No, upozorava –  rat sada ponovno donosi značajne neizvjesnosti kada je riječ o prognoziranju makroekonomskih kretanja.

„Riječ je o šoku koji istodobno gura inflaciju prema visokim razinama, a snižava ekonomski rast“, rekla je čelnica ECB-a.

Rat je, napominje, počeo snažno utjecati i na optimizam, kako kod potrošača, tako i kod poslovnih ljudi.

„Kućanstva postaju sve pesimističnija pa bi mogla smanjiti potrošnju. Povjerenje potrošača ovog je mjeseca potonulo na najniže razine od svibnja 2020. i sad je znatno ispod dugoročnog prosjeka. Pogoršala su se i njihova očekivanja o rastu, dok se istodobno očekuju još više stope inflacije. To ukazuje da građani očekuju ‘stiskanje’ svojih realnih prihoda, a stoga bi mogli smanjiti planove vezane za potrošnju“, pojasnila je Lagarde.

Zbog rata će, istaknula je, vrlo izgledno na udaru biti i investicije. Posljednje ankete ukazuju na to da se poslovna aktivnost u ožujku držala dosta dobro, no očekivanja kompanija na godišnjoj su razni snažno pala, upozorava Lagarde.

„Do koje razine će inflacija rasti, a rast usporavati u konačnici će ponajviše ovisiti o trajanju ratnih sukoba i sankcija. U takvim okolnostima, Vijeće guvernera Europske središnje banke na svom je zadnjem sastanku pripremilo različite scenarije kako bismo pokušali predvidjeti moguće ishode. Očito je da, što duže rat traje, veći će biti ekonomski trošak“, zaključila je predsjednica Europske središnje banke.