Bitcoin je premašio novu psihološku granicu – 120.000 američkih dolara. Od statusa nišne internetske inovacije, prerastao je u legitimnu alternativu tradicionalnim oblicima štednje i ulaganja, a sve više ga prihvaćaju kako pojedinci, tako i institucije diljem svijeta.

Unatoč čestim oscilacijama cijene, dugoročni trend je jasan: vrijednost Bitcoina kontinuirano raste. Svaki veći pad dosad se pokazao privremenim, a nakon njega bi uslijedio još snažniji uzlet. Umjesto da ga oslabljeni ciklusi unište, oni zapravo učvršćuju tržište, odstranjujući špekulante i ostavljajući iza sebe dugoročne ulagače – one koji vjeruju u temeljnu vrijednost Bitcoina.

Ciklus koji se ponavlja – i jača tržište

Kroz godine, Bitcoin se kreće u gotovo pravilnim četverogodišnjim ciklusima. Ti ciklusi počinju nepovjerenjem, prelaze u umjereni optimizam, zatim dolazi euforična kupnja, pa korekcija i naposljetku – novi vrhunac.

Glavni uzrok tih ciklusa je halving (prepolovljenje) – događaj kojim se svake četiri godine prepolovljuje nagrada koju rudari dobivaju za potvrđivanje transakcija. Time se u opticaj stavlja upola manje novih Bitcoina, tj. smanjuje se nova ponuda, dok potražnja – potaknuta sve većim interesom – često raste. Povijest je pokazala da upravo nakon svakog halvinga dolazi do najvećih rasta cijene. Posljednji halving dogodio se u travnju 2024., smanjivši dnevnu emisiju s ~900 na ~450 novih BTC.

Povijest kao vodič: Što kažu brojke?

Unatoč volatilnosti, Bitcoin se kroz sve cikluse pokazao nevjerojatno otpornim. Jedna od mjera rasta je CAGR (prosječna godišnja stopa rasta), koja pokazuje koliko bi investicija rasla da se svake godine povećavala istim tempom.

Investitori koji su držali Bitcoin najmanje pet godina nisu zabilježili gubitke. Najgore petogodišnje razdoblje za Bitcoin je bilo od prosinca 2017. do prosinca 2022., također obilježeno velikim svjetskim krizama.

Usporedbe radi, u posljednjih pet godina:

• Bitcoin je ostvario prosječan godišnji rast od +67%,
• zlato oko +13%,
• a indeks S&P 500 +14%.

Iako prošli rezultati ne garantiraju buduće, ovakve brojke jasno pokazuju dugoročnu snagu i potencijal Bitcoina kao investicijske klase.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Tko danas ulaže u Bitcoin?

Više se ne radi samo o entuzijastima i malim ulagačima. Neki od najvećih financijskih igrača današnjice ulažu u Bitcoin:

• BlackRock i Fidelity, vodeće globalne investicijske kuće, lansirale su vlastite Bitcoin fondove (ETF) koji bilježe snažne neto priljeve
• Velike američke banke poput JPMorgan, Goldman Sachs i BNY Mellon, koje su nekoć bile skeptične, sada nude Bitcoin proizvode klijentima.
• Tesla je uložila 1,5 milijardi dolara.
• Strategy (prije MicroStrategy), pod vodstvom Michael Saylora kontinuirano akumulira Bitcoin od 2020. i sada posjeduje više od 70 milijardi USD u toj imovini.
  • “Kad jednom shvatite da je Bitcoin digitalna imovina, ili digitalni novac, ili digitalna energija, sve to zajedno, tada postaje jasno da je sve ostalo što biste mogli posjedovati inferiorno u odnosu na to.” ~ Michael Saylor
• Block Inc., pod vodstvom Jacka Dorseya, također ulaže značajne iznose.
  • “Internet treba svoj vlastiti novac i Bitcoin je njegova najbolja implementacija.” ~ Jack Dorsey
• El Salvador je prva država koja je proglasila Bitcoin opcionalnom sredstvom plaćanja.

(https://bitcointreasuries.net/)

Koliko je Bitcoin zapravo velik?

S trenutnom tržišnom vrijednošću od oko 2,3 bilijuna dolara, Bitcoin je u rangu najvećih svjetskih korporacija – otprilike kao Amazon, malo iza Applea (3,1 bilijun USD), Microsofta (3,8 bilijuna USD) i Nvidije (4,2 bilijuna USD). Za usporedbu, ukupna tržišna vrijednost zlata procjenjuje se na oko 22 bilijuna USD, što ostavlja mnogo prostora za daljnji rast Bitcoina.

(https://companiesmarketcap.com/assets-by-market-cap/)

Makroekonomski i geopolitički kontekst

Uspon Bitcoina ne događa se u vakuumu. Interes za Bitcoin uvelike je potaknut globalnim ekonomskim okolnostima. Inflacija, rastuće cijene i devalvacija lokalnih valuta narušavaju kupovnu moć građana, što potiče investitore i širu javnost da traže alternativne oblike očuvanja vrijednosti – a Bitcoin se sve češće ističe kao rješenje, osobito u zemljama s financijskom nestabilnošću poput Turske i Argentine.

Povećano nepovjerenje u tradicionalne sustave, uključujući središnje banke i državne fiskalne politike, dodatno otvara prostor za Bitcoin.

Osim ekonomskih čimbenika, i geopolitičke napetosti, sankcije te oružani sukobi doprinose popularnosti Bitcoina, budući da on omogućuje prijenos i pohranu vrijednosti izvan dosega državne kontrole. U sve digitaliziranijem globalnom gospodarstvu, Bitcoin se sve više doživljava kao oblik „digitalnog zlata“.

Koji su rizici?

Iako potencijal Bitcoina izaziva optimizam, važno je spomenuti i potencijalne izazove:

• Regulatorna nesigurnost: U mnogim državama zakonodavni okvir za kriptovalute još je nedorečen. Potencijalne zabrane ili ograničenja mogli bi utjecati na pristup tržištu.
• Ekstremna volatilnost: Cijena Bitcoina može varirati i po 10–20% unutar nekoliko dana, što može uzrokovati stres među ulagačima.
• Sigurnost i tehnički rizici: Iako Bitcoin mreža slovi kao sigurnosno iznimno robusna, hakerski napadi na kripto burze i individualne novčanike ostaju problem.

Zaključak: Bitcoin više nije eksperiment

Što dulje promatramo Bitcoin, to je teže odbaciti ga kao prolazni eksperiment. Cijena na povijesnim razinama, ogromni ETF priljevi, sudjelovanje velikih financijskih kuća i povijesni višegodišnji prinosi ukazuju da je Bitcoin izrastao u ozbiljan globalni financijski instrument.