Krađa oko 6,3 milijarde dolara s Binancea, možda najveća financijska pljačka u povijesti, otvorila je pitanje koje nadilazi sudbinu ukradenih kriptovaluta: koliko je sigurna infrastruktura na koju financijska industrija želi prenijeti trgovanje dionicama, obveznicama i fondovima?

Najveća svjetska kriptoburza obećala je nadoknaditi gubitke korisnicima, ali povrat novca ne uklanja sumnju u sposobnost industrije da zaštiti kapital koji pokušava privući.

Propusti i prodaje

“Ovo je najveća zabilježena kibernetička krađa, a ne samo najveća krađa u kripto sektoru. To će narušiti povjerenje u kripto. Industrija nastoji privući institucionalni kapital, ali institucije neće zanemariti opetovane propuste u skrbništvu i sigurnosti”, upozorio je Aneirin Flynn, izvršni direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost FailSafe, navodi Bloomberg. Napad 29. listopada dogodio se dok kriptokompanije šire ponudu na tokenizirane dionice, državne obveznice i udjele u fondovima. Tokenizacija podrazumijeva digitalno predstavljanje imovine i prava na blockchainu, uz obećanje bržeg trgovanja i namire.

No bankama i fondovima brzina nije dovoljna ako ne mogu biti sigurni tko čuva imovinu, kako se odobrava njezin prijenos i tko snosi gubitak kada zaštita zakaže. Za razliku od tradicionalnih burzi, kriptoburze poput Binancea istodobno organiziraju trgovanje i čuvaju sredstva ulagača. Koncentracija tih funkcija čini ih posebno privlačnim metama, a sigurnosni propust može istodobno ugroziti imovinu i mogućnost njezina povlačenja.

“Najveća svjetska burza trebala bi imati najstrože kontrole u industriji, a ipak je pretrpjela sigurnosni proboj. Ulagači će sada pomnije gledati gdje se njihova imovina čuva i tko je odgovoran kada nešto pođe po zlu”, izjavio je za Reuters Kenneth Goh, direktor upravljanja privatnom imovinom u UOB Kay Hianu.

Binanceova početna istraga upućivala je na kompromitirano računalo jednog inženjera, a kompanija je naknadno objavila da je otkrila dodatne točke proboja. Za financijske institucije to mijenja procjenu partnera jer veličina platforme i obujam trgovanja nisu dovoljni pokazatelji sigurnosti. Luca Parlamento, osnivač i direktor ulaganja u D2 Financeu, upozorio je da “svaka banka, upravitelj imovine i burzovni operater koji državne obveznice, fondove ili dionice pokušava prenijeti na blockchain mora odabrati infrastrukturu za namiru”.

“Pouka za onoga tko raspoređuje investicijski kapital nije da je kripto rizičan. Pouka je da stanje na računu burze predstavlja neosigurani zajam kompaniji koja može izgubiti svoje ključeve”, rekao je Parlamento, navodi Bloomberg. Financijske posljedice nisu se zaustavile samo na ukradenim sredstvima.

“Čak i ako se pogođenim korisnicima naposljetku sve nadoknadi, privremena blokada sredstava može trgovce dovesti u situaciju da na jednoj platformi ostvaruju dobit, ali ne mogu pristupiti kapitalu, dok se na drugoj suočavaju s manjkom pokrića i prisilnim zatvaranjem pozicija”, ističe Damon Xu, osnivač 1Tokena, prenosi Reuters. Tako sigurnosni propust na jednoj burzi može izazvati prodaju na drugima.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

Vrijednost prisilno zatvorenih pozicija u kriptoterminskim ugovorima učetverostručila se na 1,57 milijardi dolara, prema podacima koje je CoinDesk objavio 30. listopada. Riječ je o pozicijama otvorenima uz financijsku polugu, odnosno zaduživanje, koje se zatvaraju kada ulagač više nema dovoljno pokrića. Poremećaj je povećao i trošak trgovanja. Aravind Srinivasan iz GSR-a, tvrtke koja održava likvidnost na kriptotržištu, izjavio je za Reuters 30. listopada da je raspon između kupovne i prodajne cijene bitcoina na Binanceovu spot tržištu u jednom trenutku bio pet puta širi od uobičajenog, a kod ethera 2,5 puta. Ulagač je tako pri kupnji i neposrednoj prodaji morao prihvatiti veći gubitak na razlici cijena.

Binance je objavio da je do 1. studenoga nadomjestio 95 posto ukradenih tokena, isplate je omogućavao postupno, a njihovo otvaranje odmah je postalo test povjerenja. Prema njegovim podacima, u prvih devet i pol sati nakon djelomičnog ponovnog omogućavanja isplata neto odljev iznosio je 3,64 milijarde dolara. Kompanija tvrdi da se povlačenja stabiliziraju. Za pokriće je izdvojila više od 6,34 milijarde dolara vlastitih sredstava, dok će konačan gubitak ovisiti i o povratu ukradene imovine. Bitcoin se nakon pada na šestotjedni minimum djelomično oporavio. No oporavak cijene ne odgovara na pitanje sigurnosti infrastrukture.

Tko financira oporavak?

Binance će povjerenje morati obnavljati provjerljivim pokrićem imovine i pouzdanim isplatama. Iza tih velikih brojki stoji pitanje s kojim se može suočiti svaka kompanija: koliko bi nas stajao napad i odakle bismo platili oporavak? Slučaj Binancea dodatan je povod da uprave provjere vlastitu zaštitu, od sigurnosnih procedura do toga što njihovo osiguranje stvarno pokriva. Za hrvatsku tvrtku posljedice mogu izgledati drukčije: proizvodnja koja stoji, nedostupne rezervacije, zaustavljena isporuka ili novac uplaćen na prijevarom podmetnut račun. Uz izgubljene prihode, brzo dolaze računi za stručnjake koji trebaju istražiti što se dogodilo i ponovno uspostaviti poslovanje.

“Kad poslovanje stane, upravi trebaju jasni odgovori: koga zovemo, kako nastavljamo raditi i tko snosi troškove. To trebamo razjasniti prije napada. Najbolje vrijeme za razgovor o riziku jest dok još možemo utjecati na njega, ojačati zaštitu, pripremiti ljude i ugovoriti osiguranje koje odgovara stvarnim potrebama kompanije”, ističe Jasminka Horvat Martinović, predsjednica uprave Marsha Hrvatska. Prema pojašnjenju Marsha, cyber osiguranje, ovisno o uvjetima, može pokrivati troškove istrage, obnove sustava i podataka, pravne pomoći i kriznog komuniciranja te određene gubitke zbog prekida poslovanja. Međutim, sama krađa novca ili kriptovaluta ne mora biti obuhvaćena istom policom.

U Marshu upozoravaju da treba provjeriti pokrića od kriminalnih radnji i prijevara te posebna rješenja za digitalnu imovinu. Binance može nadoknaditi ukradene milijarde, ali povjerenje banaka, fondova i drugih ulagača ovisit će o tome može li dokazati da je njihova imovina sigurna i dostupna i u kriznim trenucima. Napad istodobno podsjeća svaku kompaniju koja ovisi o digitalnim sustavima da mora znati kako će nastaviti poslovati i financirati oporavak. Za kriptoindustriju, koja želi preuzeti sve više poslova tradicionalnih financija, ulog je još veći: mora dokazati da može preuzeti i njihovu temeljnu odgovornost – čuvati tuđi novac.