Bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac komentirao je situaciju s preprodajom kredita koje građani više ne mogu plaćati, na tržištu koje nije regulirano.

Taj je problem u fokus javnosti sada opet stavio sam HNB na neobičan način – postupkom viceguvernera HNB-a koji je na tržištu kupio nekretninu pod povoljnijim uvjetima, dok na tržištu nekretnina s druge strane cijene divljaju.

HNB OBJAVIO

Kreće novi natječaj likovnog rješenja kune, članovima žirija po 2.000 kuna naknade

Lalovac za Novi list kaže da se nada da će ova Vlada konačno učiniti nešto da se preprodaja dugova zabrani, a rad agencija regulira. Sada je, napominje, krajnje vrijeme za to, zbog rastuće inflacije i rasta troškova života uslijed kojih bi se dio građana ponovo mogao naći u vrlo nezavidnoj situaciji.

Bivši ministar kaže da bi se djelovati moglo kroz postojeći Zakon o obveznim odnosima, tako da se zabrani trgovanje ustupima potraživanja nastalima iz kreditnih odnosa financijskih institucija za fizičke osobe. Ne treba, ističe, ovdje čekati nikakvu europsku direktivu.

“Sada je trenutak, pogotovo zato što ni pitanje prešutnih minusa još nije regulirano, iako su u Vladi obećali da će biti do kraja godine, no već idemo prema trećem mjesecu, a ne događa se ništa. Ako dakle ti prešutni minusi prijeđu na ovo neregulirano tržište, odnosno ako i njih banke počnu prodavati agencijama za naplatu potraživanja, to bi tek mogao biti problem. Naime, zbog inflacije građani su u sve većem riziku da neće imati dovoljno sredstava da podmire veće račune za energiju, hranu… Tu bi onda mogli posegnuti za prekoračenjima po tekućima, a onda se i po toj osnovi naći na tržištu duga”, upozorava Lalovac.

Već se sad mogu zaštititi

Glavni ekonomist HNB-a objasnio kako će rasti kamate i što mogu učiniti građani

Banke do sada nisu prodavale dugove po tekućima, no moguće je da će i to raditi, stoga je, kaže, sad vrijeme da ih se spriječi.

“Dva su dakle instrumenta, jedan je kroz spomenuti Zakon o obveznim odnosima koji bi riješio, odnosno potpuno zabranio ovaj dio preprodaje dugova građana proizašlih iz njihovih ranijih kredita od banaka, a drugi da se agencije stavi pod regulatora Hanfu. Jer, svi ti odnosi na tržištu duga nastali su iz kreditnih odnosa financijskih institucija, i ne možete samo njihovom preprodajom reći da za njih ne vrijede više nikakva pravila koja su vrijedila za banke. Treba vidjeti sve elemente, od njihove adekvatnosti kapitala, odnosa s potrošačima, zaštite potrošača, itd., opisuje Lalovac.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo