Međunarodni multimedijalni novinarski festival Fažana Media Fest, koji se, u trećem izdanju, ove godine održao od 6. do 12. rujna, u fokus je stavio moć medija kao glavnu temu i okosnicu događanja, što se pokazalo posebno važnim uslijed krize kada su novinari suočeni ne samo s cenzurom i ograničenjima, već i financijskim posljedicama i na medije i na kulturu.

Svjestan važnosti ove teme, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je na Media Festu raspravu s hrvatskim europarlamentarcima o europskim fondovima i bespovratnim sredstvima za medije, tim više što krajem rujna u EP-u slijedi glasanje o pomoći kulturi i medijima s obzirom na to da je kreativna industrija bila jedna od najugroženijih uslijed pandemije. Naime, EP je u svibnju ove godine odobrio najveći proračun dosad za kulturni i kreativni sektor – 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021-2027. godine, u okviru programa Kreativna Europa.

Željana Zovko, članica Odbora za kulturu, očekuje da će novi program omogućiti bolje uvjete i mogućnost stvaranja za umjetnike.

“Potičemo da se više priča o tužbama i problemima novinara, što nije naišlo na odjek na europskoj razini. U Europi raste broj ograničenja sloboda novinara, broj tužbi koje su neutemeljene. Zalažemo se da se njima stane na kraj i da se dopusti što veća sloboda istraživačkom novinarstvu. Danas su novinari, koji predstavljaju stup demokracije, pod ograničenjem i pritiskom uredničke politike i zahtjeva marketinških agencija”, rekla je Zovko.

Član odbora za kulturu Predrag Fred Matić rekao je da se u Europi osam milijuna ljudi bavi kulturom i umjetnošću, zbog čega je važno obratiti pažnju na sve koji su dio te industrije. Uz to se osvrnuo i na tužbe novinara u Hrvatskoj, prema čemu smo pri vrhu EU s Mađarima i Poljacima.

Digitalniji, zeleniji, uključiviji…

“Najčešće novinare tuže oni koji su u zatvoru ili na putu da tamo završe”, naglasio je Matić. Ustvrdio je potom da će od 2,5 milijarde eura europske pomoći kulturi na medije otići 58%.

Kreativna Europa naglasak stavlja na kulturu raznolikosti, potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora (KKS), te doprinosi KKS-u da bude digitalniji, zeleniji, otporniji i uključiviji.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Anera Stopfer, voditeljica Službe za Kreativnu Europu, objasnila je detaljnije kako se prijaviti na program Kreativne Europe podijeljen u tri potprograma – kultura, mediji i međusektorski program. Predstavila je i pluralističku medijsku platformu za koju tvrdi da uvažava visoke standarde medijske produkcije i koja radi na medijskoj pismenosti. “Cilj je čuvati, razvijati i promicati europsku kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu, povećati konkurentnost i gospodarski potencijal kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora. Kroz novinarsko partnerstvo želi se poboljšati ekonomski održivo profesionalno novinarstvo, istaknuti izazove i mogućnosti koje proizlaze iz transnacionalnih suradnji, pomoći širem europskom medijskom sektoru da ostane održiv i ojačan, doprinijeti vjerodostojnom izvještavanju o tekućim događajima informiranoj i uključivoj demokratskoj raspravi, razvoju vještina i zapošljavanju stručnjaka za novinske medije i novinare”, pojasnila je.

Uvijek će biti interakcije s publikom

Gostujući umjetnici na Fažana Media Festu predstavili su pobliže izazove s kojima su se suočavali, zaključivši da nikada neće postojati samo digitalna kultura jer većina sadržaja iziskuje interakciju s publikom. Europski parlament također redovito objavljuje ankete Eurobarometra o javnom mnijenju, praćenju očekivanja građana, zabrinutosti i o namjeri glasanja, a najnoviji koji su predstavili bio je u kolovozu. Istraživanje pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Prema rezultatima, 53% građana u potpunosti se slaže s tim da mora postojati učinkovita kontrola, a daljnjih 32% uglavnom se slaže. Na razini EU samo 8 % ispitanika ne dijeli ovo mišljenje. U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60% ispitanika, uglavnom 30%, a ne slaže se njih 8%.

Građani EU pozitivno ocjenjuju program oporavka Europske unije vrijedan 800 milijardi eura: tri od pet građana (60%) vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Više od polovine ispitanih građana (59%) također smatra da će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje ukazuje da 53% europskih građana ima pozitivan stav prema EU, a samo 19% prilično ili vrlo negativan stav. U Hrvatskoj 64% građana vjeruje da će sredstva NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62% vjeruje da će novac biti koristan i u pripremi za suočavanje s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55%) ima pozitivnu predodžbu EU, a 14% negativnu.