Rusija je u četvrtak u zoru pokrenula invaziju na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora. Svjedočimo najvećem napadu na drugu državu u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Iz Ukrajine stižu vijesti o poginulima, napadima na civile i paničnom bijegu stanovništva. Osude te invazije stižu iz cijeloga svijeta. Svi strepe od daljnjeg razvoja situacije, a malo je onih koji se više usude bilo što prognozirati.
Ukrajina se u četvrtak bori s ruskim snagama na praktično cijeloj granici s Rusijom i u tijeku su žestoki okršaji u regijama Sumi, Harkiv, Herson, Odesa i na vojnom aerodromu blizu Kijeva, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.
Dodao je da strahuje da bi ruski padobranci mogli izvršiti desant i upasti u glavni grad Kijev.
Ukrajina se u četvrtak bori s ruskim snagama na praktično cijeloj granici s Rusijom i u tijeku su žestoki okršaji u regijama Sumi, Harkiv, Herson, Odesa i na vojnom aerodromu blizu Kijeva, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.
Dodao je da strahuje da bi ruski padobranci mogli izvršiti desant i upasti u glavni grad Kijev.
Ruska Federalna obavještajna služba FSB objavila je da su ukrajinski graničari napustili sve položaje na rusko-ukrajinskoj granici, prenijela je agencija Interfax.
Emmanuel Macron je u četvrtak obećao da će Francuska i njezini saveznici odlučiti o sankcijama Rusiji “na razini agresije za koju je odgovorna” a odnosit će se na “vojno i gospodarsko te na područje energetike”, u govoru u Elizejskoj palači.
“Nećemo biti nemoćni” kod donošenja odluka na sastanku G7 i Europskog vijeća u četvrtak navečer, dodao je predsjednik, upozorivši Francuze da će ovaj “ratni čin” imati “velike i trajne posljedice za naš život i za geopolitiku našeg kontinenta”.
Vladimir Putin je “odlučio izvesti najgori udar na mir i na stabilnost naše Europe u posljednjim desetljećima”, dodao je francuski predsjednik iza kojeg je bila ukrajinska zastava, uz francusku i europsku.
Kremlj je u četvrtak priopćio da će vojna operacija protiv Ukrajine trajati koliko bude trebalo, ovisno o njezinim “rezultatima” i o njezinoj “opravdanosti” te ocijenio da Rusi podupiru taj napad.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva želi nametnuti Ukrajini “neutralan status”, demilitarizirati ju i ukloniti “naciste” iz te zemlje.
“Trajanje (operacije) odredit će se po njezinim rezultatima i njezinoj opravdanosti. O tome će odlučiti vrhovni zapovjednik” oružanih snaga, Vladimir Putin, rekao je Peskov.
Ustvrdio je da Moskva ne želi “okupirati” Ukrajinu i da je budućnost “pitanje izbora ukrajinskog naroda”.
“Teoretski gledano, Ukrajinu treba osloboditi i očistiti od nacista”, rekao je glasnogovornik Kremlja.
Ruski tenkovi u Ukrajini FOTO: Reuters
Moskva optužuje prozapadne vlasti u Kijevu da organiziraju “genocid” stanovnika koji govore ruski na istoku zemlje uz pomoć vojnih skupina bliskih krajnjoj desnici.
Glasnogovornik Kremlja ipak nije odgovorio na pitanje smatra li Moskva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “nacistom”.
Po njegovim riječima, odluku o napadu na Ukrajinu “nalagala je briga za budućnost” Rusije koja je tjednima tražila od Zapada da obeća da Kijev nikada neće ući u NATO.
Spomenuo je “neutralizaciju vojnog potencijala” Ukrajine koji je “nedavno snažno osnažen, pa i zahvaljujući djelovanju stranih zemalja”.
Peskov je ujedno poručio da je Moskva spremna razgovarati s ukrajinskim čelnicima o tim zahtjevima, ako su oni “spremni za dijalog”.
Dodao je da je Kremlj “predvidio” da će rusko tržište “emotivno reagirati” na ofenzivu na Ukrajinu.
“Poduzeli smo sve da bi to emotivno razdoblje bilo što kraće”, rekao je, dok je rublja u četvrtak na moskovskoj burzi bila u slobodnom padu.
Usto je ocijenio da “zemlja kao Rusija” ne može biti izolirana na međunarodnoj pozornici, unatoč zapadnim prijetnjama.
“Naravno, možemo imati problema sa stanovitim brojem zemalja. No s tim smo ih zemljama imali i prije”, dodao je.
Podsjetimo, ruski projektili u četvrtak su zasuli ukrajinske gradove. Ukrajina tvrdi da kolone vojnika prelaze granicu u istočnim regijama Černihivu, Harkovu i Luhansku i da su se iskrcali na obalama gradova Odese i Mariupola na jugu.
Stanovnici drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova, najbližeg velikog grada ukrajinskoj granici, kažu da im se od eksplozija tresu prozori u stanovima. Grad je zahvalila panika.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da Vladimr Putin želi uništiti njegovu zemlju.
“Putin je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu. Mirni ukrajinski gradovi su napadnuti”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
“Ovo je agresivni rat. Ukrajina će se braniti i pobijedit će. Svijet može i mora zaustaviti Putina. Vrijeme je za djelovanje.”
Najmanje je osmero ljudi poginulo, a devet ranjeno u ruskom granatiranju u četvrtak ujutro, rekao je savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova.
Putin je prethodno u televizijskom obraćanju kazao da je naredio posebnu vojnu operaciju za zaštitu naroda, uključujući ruskih državljana koji su podvrgnuti genocidu u Ukrajini, što Zapad naziva potpunom izmišljotinom.
“Nastojat ćemo demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu. Rusija ne može biti sigurna, razvijati se i postojati uz stalnu prijetnju s ruskog teritorija. Sva odgovornost za prolivenu krv bit će na vladajućem ukrajinskom režimu”.
Ukrajina, demokratska zemlja s 44 milijuna stanovnika i tisuću godina dugom povijesti, površinom je druga najveća zemlja u Europi, nakon Rusije.
Putin, koji je mjesecima tvrdio da ne priprema invaziju, Ukrajinu je nazvao umjetnom tvorevinom koju su stvorili ruski neprijatelji.
Osude Zapada su jednoglasne.
Europska komisija će u četvrtak predstaviti paket sankcija koji će ciljati na strateške sektore ruskog gospodarstva nakon barbarskog napada na Ukrajinu i ciničnih argumenata kojima se to opravdava, izjavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Američki predsjednik Joe Biden, reagirajući na invaziju koju su Sjedinjene Države predviđale tjednima, rekao je da su njegove molitve uz narod Ukrajine “dok trpe ničim izazvan i neopravdan napad ruskih vojnih snaga”.
“Jedino je Rusija odgovorna za smrt i razaranje koje će ovaj napad prouzročiti i SAD i partneri će odgovoriti ujedinjeno i odlučno”, rekao je Biden.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je vojne akcije u Ukrajini i pozvao Moskvu da ih odmah okonča.
Njemački kancelar Olaf Scholz je ruski napad na Ukrajinu u četvrtak ujutro okarakterizirao kao povredu međunarodnog prava. “Ruski napad na Ukrajinu predstavlja eklatantnu povredu međunarodnog prava i on se ničim ne može opravdati. Njemačka najoštrije osuđuje ovaj bezobzirni čin predsjednika Putina”, poručio je Scholz preko Twittera.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je osudio ruski napad na Ukrajinu pozivajući Rusiju da ga odmah prekine.
Kina je u četvrtak sve strane uključene u događanja u Ukrajini pozvala na suzdržanost te je odbacila izvješća stranih novinara koji postupanje Rusije opisuju kao invaziju.
Puni opseg ruskog napada još nije jasan, ali Putin tvrdi da cilj nije okupacija ukrajinskog teritorija.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je uništilo vojnu infrastrukturu u ukrajinskim zrakoplovnim bazama i desetkovalo ukrajinsku protuzračnu obranu.
Čelnik proruskih separatista u istočnoj Ukrajini rekao je u četvrtak da je njihov glavni cilj ponovno vratiti kontrolu u regijama Lugansk i Donjetsk gdje se prostiru odcijepljeni teritoriji, objavila je novinska agencija Interfax.
“Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo”, obećao je čelnik tzv. Narodne Republike Donjeck, nekoliko sati nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu s ciljem potpore neovisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Rusko ministarstvo obrane reklo je u četvrtak da njihovi zračni napadi nisu ciljali civilno stanovništvo te da ne predstavljaju prijetnju civilima,
Ruski separatisti tvrde da su već osvojili dva manja grada na istoku, a Rusija je u međuvremenu prekinula sav pomorski promet Azovskim morem.
U Kijevu su redovi ispred bankomata i dućana i kupuju se zalihe hrane i vode. Promet je gust prema zapadu, u smjeru poljske granice.
Zapadne zemlje strahuju od mogućeg velikog izbjegličkog vala.
Zemlje na istočnom krilu Europske unije započele su pripreme za prihvat potencijalno stotina tisuća ljudi iz Ukrajine.
FOTO: REUTERS/Michele Tantussi
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu