Odlukom Ustavnog suda Njemačka će za 10 godina praktički postati ugljično neutralna, no za sada nitko ne zna hoće li “zeleni” izvori energije biti dovoljni za zadovoljavanje buduće potrošnje struje. Kako piše Deutsche Welle, nakon odluke Ustavnog suda u ožujku, vlada u Berlinu najavila je da će do 2030. emisije ugljičnog dioksida biti 65 posto niže u odnosu na razinu iz 1990. godine. To je značajno veće smanjenje s obzirom da je Njemačka ranije namjeravala emisije srezati za 55 posto.

Bez značajne promjene

Za ostvarenje tog cilja potrebni su dodatni kapaciteti obnovljivih izvora energije. No, to pak ovisi o procjeni koliko će Nijemci trošiti struje za 10 godina. Ministarstvo gospodarstva smatra da se u narednim godinama potrošnja struje neće značajno mijenjati i da će ostati na oko 580 TWh godišnje. Johannes Wagner iz Instituta za energetsku ekonomiju (EWI) sveučilišta u Kölnu potvrđuje da je potrošnja struje u Njemačkoj u posljednjih 20 godina relativno stabilna. “Dugi niz godina imali smo ukupnu potrošnju oko 600 TWh. Jedino je 2020. oštro pala uslijed efekta pandemije koronavirusa”, kaže Wagner.

No, to ne znači da će tako ostati i u budućnosti. Niz stručnjaka smatra da je vladina procjena preoprezna. Štoviše, i socijaldemokratski kandidat za kancelara Olaf Scholz nedavno je rekao kako “svatko tko tvrdi da će potrošnja struje ostati jednaka do 2030. laže sebi i zemlji”. Veronika Grimm, članica stručnog povjerenstva za praćenje energetske tranzicije, tvrdi kako to tijelo vjeruje da će potrošnja struje biti znatno viša. Njihove procjene, i to u donjem rasponu, “vrte” se oko 650 TWh godišnje. EWI procjenjuje da će biti potrebno 680 TWh, Njemačka federacija obnovljive energije smatra da će potrošnja doseći 745 TWh, a Fraunhofer institut za solarne energetske sustave granicu je postavio na 780 TWh.

Rekordne godine

Niže procjene od 650 TWh znače da bi godišnje Njemačka trebala pustiti u pogon 10 GW fotonaponskih kapaciteta, 1,7 GW u vjetroelektranama na kopnu te 4 do 5 GW na moru. Međutim, takav rast kapaciteta ugrubo je usporediv s godišnjim povećanjem u rekordnim godinama, upozorava Mara Kleiner iz Agora Energiewendea, think-tanka specijaliziranog za energetiku. Osim povećanja broja električnih vozila, na povećanu potrošnju struje utjecat će promjena u sustavima grijanja zgrada te proizvodnja vodika. Iako njemačka vlada namjerava povećati energetsku učinkovitost te potrošnju struje do 2050. smanjiti za četvrtinu u odnosu na razinu iz 2008., stručnjaci smatraju da to neće kompenzirati povećanu potražnju.