Jedna godina studija u Europi može povećati osobni dohodak za 7%. ‘Diplomci’ imaju medijan dohotka za 38% veći od srednje obrazovanih, no razlike među zemljama u tome igraju značajnu ulogu, pokazalo je izvješće Europske komisije “Investing in Education 2025”.

Bespovratna sredstva

ZET dobio 21 milijun eura za punionicu električnih autobusa

Sukladno podacima Eurostata, medijan raspoloživog neto dohotka prilagođen veličini kućanstva u Europskoj uniji za 2024. iznosio je 21.644 eura. Taj iznos pokazuje koliko novca prosječno kućanstvo ima za potrošnju ili štednju nakon poreza. Međutim, kada se dohodak analizira prema razini nečijeg obrazovanja, razlike postaju očite, piše Euronews.

Prema međunarodnoj klasifikaciji obrazovanja (ISCED), nisko obrazovani ostvaruju medijan dohotka od 17.517 eura godišnje, a srednje obrazovani 21.401 euro. Visoko obrazovani pojedinci pak ostvaruju 29.490 eura, što je za 38% više od srednje obrazovanih odnosno za 68% više od nisko obrazovanih.

Razlika u dohotku između visoko i srednje obrazovanih varira – na Islandu je minimalna, iznosi svega 6%, dok u Turskoj doseže čak 62%. U istočnoj i jugoistočnoj Europi razlika je značajna. Uz Tursku, Litva bilježi raskorak od 57%, a slijedi ju Albanija (+54%), Rumunjska (+51%) te Bugarska i Crna Gora (+48%).
Pet najvećih europskih ekonomija blizu je prosjeku eurozone od 31%. Njemačka i Italija bilježe 30% razlike, Ujedinjeno Kraljevstvo 33%, a Francuska i Španjolska 34%. Tu je i Hrvatska s razlikom od 32%.

Kada je riječ o razlici u dohotku između visoko i nisko obrazovanih, zemlje jugoistočne Europe bilježe zamjetan rascjep: u Bugarskoj visoko obrazovani ostvaruju gotovo tri puta veći dohodak od nisko obrazovanih (+178%), a prate ju Rumunjska (+148%), Srbija (+114%) i Turska (+111%), zatim Albanija (+108%), Sjeverna Makedonija (+106%) te Crna Gora (+100%).

U zemljama jugoistočne i južne Europe, u kojima su minimalne plaće mahom najniže, razlika u dohotku upada kao ‘šaka u oko’ u usporedbi s nordijskim zemljama odnosno zapadnom i srednjom Europom. Na Islandu ona tako iznosi 14%, u Norveškoj 24%, Danskoj 29%, Finskoj 36%, Nizozemskoj 41%, Švedskoj i Sloveniji po 48%, a u Austriji 49%.

Paradoks siromašnih

Paradoksalno, zemlje s nižim dohocima imaju veće razlike u dohotku između obrazovnih skupina. Deset tako zemalja s najnižim medijanom dohotka za visoko obrazovane – od Albanije (4348 eura) do Grčke (14.166 eura) – ujedno bilježe i najveće razlike u dohotku.

U Hrvatskoj visokoobrazovani imaju medijan neto dohotka od 17.017 eura, što nas smješta na donji krak ljestvice, to jest, na 12. najniže mjesto u Europi, znatno ispod prosjeka od 29.490 eura. Naime, obrazovanje kod nas također povećava razlike u primanjima zbog općenito nižih dohodaka.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”