Tijesna većina islandskih birača sada se protivi ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji, pokazala je nova Gallupova anketa objavljena uoči subotnjeg referenduma. Rezultat predstavlja preokret u odnosu na ranija istraživanja javnog mnijenja.

U fokusu

Kako je bakar postao novo zlato moderne ekonomije​

Na referendumu 29. kolovoza 2026. Islanđani neće odlučivati o samom članstvu u EU-u, nego samo o tome treba li zemlja ponovno otvoriti pristupne pregovore s Bruxellesom. Glasanje je savjetodavno, a eventualni konačni dogovor o članstvu morao bi biti potvrđen na novom referendumu.

Gallupova anketa provedena od 24. do 27. kolovoza pokazala je da 51,6 posto ispitanika sada ne podupire nastavak pregovora, dok ih 48,4 posto podržava. Riječ je o razlici od samo 3,2 postotna boda, pa je ishod referenduma i dalje krajnje neizvjestan.

Još nekoliko dana ranije slika je bila drugačija. Istraživanje agencije Maskína, provedeno od 21. do 25. kolovoza, pokazalo je da 51,3 posto birača podupire nastavak pregovora, dok ih je 48,7 posto bilo protiv.

Prema tome, posljednje ankete pokazuju da se prednost pristaša pregovora istopila i da je referendum potpuno otvoren. Euronews ocjenjuje da se razlika između dviju strana posljednjih tjedana kontinuirano smanjuje.

Što Islanđani zapravo odlučuju?

Glasači će odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje: „Treba li Island ponovno započeti pristupne pregovore s Europskom unijom?“ Rezultat će odrediti hoće li se proces koji je pokrenut prije više od desetljeća ponovno aktivirati.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, nakon financijske krize, a pregovori su započeli iste godine. Nakon promjene vlade 2013. godine pregovori su zaustavljeni, a proces je formalno okončan 2015. godine. Ipak, sama prijava za članstvo nikada nije formalno povučena.

Ako birači podrže nastavak pregovora, proces bi mogao ponovno početi krajem 2026. godine, dok islandsko Ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da bi pregovori mogli biti završeni u roku od 18 do 24 mjeseca.

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

Zašto se Island ponovno okreće Europskoj uniji?

Interes za članstvo posljednjih je godina ponovno porastao zbog rasta troškova života, gospodarskih pritisaka i geopolitičkih promjena, uključujući rat u Ukrajini i promjene sigurnosnog okruženja na Arktiku.

Posebnu pozornost izazvale su i izjave Donalda Trumpa povezane s arktičkom regijom i Grenlandom, što je otvorilo dodatnu raspravu o sigurnosti Islanda i njegovom položaju između Europe i Sjeverne Amerike.

Island je već snažno gospodarski povezan s Europskom unijom. Član je Europskog gospodarskog prostora (EEA), Schengenskog prostora i EFTA-e, pa već ima pristup jedinstvenom europskom tržištu, ali bez izravnog sudjelovanja u donošenju odluka u institucijama EU-a.

Ribarstvo ostaje najveća prepreka

Jedno od ključnih pitanja u slučaju nastavka pregovora bit će ribarstvo, koje je desetljećima jedno od najosjetljivijih pitanja islandskog odnosa prema EU-u. Upravo su sporovi oko ribarskih kvota među glavnim razlozima zbog kojih su pregovori ranije zapeli.

Protivnici članstva upozoravaju na mogući gubitak kontrole nad prirodnim resursima i dio političke samostalnosti, dok zagovornici smatraju da bi Island ulaskom u Uniju dobio izravnu političku riječ u donošenju europskih odluka, umjesto da uglavnom preuzima pravila jedinstvenog tržišta bez formalnog utjecaja na njihovo oblikovanje.

Island bi članstvom također ušao u carinsku uniju EU-a, a dugoročno bi se otvorilo i pitanje mogućeg uvođenja eura.

Subotnji referendum stoga neće odlučiti hoće li Island postati članica Europske unije, ali bi mogao odlučiti hoće li se jedna od najneobičnijih europskih priča o odnosu s EU-om ponovno otvoriti.