Europska komisija mogla bi odgoditi objavu svog paketa podrške automobilskoj industriji EU nakon velikog pritiska proizvođača automobila. Donošenje novog paketa predviđeno je za srijedu 10. prosinca, a automobilskoj industriji sporna je zabrana prodaja motora na unutarnje izgaranje koja je predviđena za 2035. godinu.

Šest država članica Europske unije u petak je i formalno zatražilo od Europske komisije ublažavanje planirane zabrane prodaje automobila na fosilna goriva. Vlade Bugarske, Češke, Italije, Mađarske, Poljske i Slovačke u pismu kojeg su potpisali premijeri od Komisije traže da dopusti prodaju hibridnih automobila ili vozila pogonjenih alternativnim – postojećim ili budućim – tehnologijama, koje bi “mogle pridonijeti cilju smanjenja ugljičnih emisija” i nakon 2035. godine, navodi se u zajedničkom pismu, objavio je Reuters koji je pismo dobio na uvid.

Također su zatražili da se u plan za smanjenje emisija ugljika iz prometa uključe niskougljična i obnovljiva goriva. „Možemo i moramo ostvariti svoje klimatske ciljeve na učinkovit način, a da pritom ne ubijamo našu konkurentnost – jer u industrijskoj pustoši nema ničeg zelenog“, napisali su u svojem zajedničkom pismu, prema pisanju Reutersa.

Pismo sličnog sadržaja još ranije Komisije je (krajem studenog) uputio i njemački kancelar Friedrich Merz. „Tu se prije svega radi o postizanju dobre ravnoteže između osiguranja konkurentnosti i zahtjeva koje postavljamo za borbu protiv klimatskih promjena“, rekao je Merz njemačkim novinarima. „Zamolit ću Komisiju da se i nakon 2035. dopusti prodaja baterijskih električnih vozila koja također imaju i motore s unutarnjim izgaranjem“, izjavio je Merz, dodavši da bi također trebalo ostaviti prostora i za tradicionalne motore s unutarnjim izgaranjem „visoke učinkovitosti“.

Po planu koji je sada na snazi – a kojeg su već više puta kritizirali veliki europski proizvođači i države kojima autoindustrija čini značajan dio gospodarstva – nakon 2035. bi trebala biti uvedena zabrana prodaje svih vozila koja nemaju nultu stopu emisija. Postojeći plan zabrane donesen je u ožujku 2023., a brojne države članice EU koje su tada podržale zabranu sada se predomišljaju. Prije dvije godine predviđanja za razvoj baterijskih električnih vozila (BEV) su bili pozitivni, no snažna konkurencija kineskih proizvođača smanjili su očekivanja, a potražnja je niža od očekivane.

Stéphane Séjourné, bivši francuski ministar vanjskih poslova zadužen za industrijsku politiku u Europskoj komisiji, u studenom je izjavio da će u novom paketu mjera na prijedlog industrije biti uspostavljena nova kategorije malih jeftinih električnih automobila, što bi trebalo pomoći domaćoj industriji da se nosi s kineskom konkurencijom. Proizvođači naime već neko vrijeme traže da se po uzoru na Japan u europsku legislativu uvede kategorija minijaturnih gradskih automobila ograničene snage, za koje bi sigurnosni zahtjevi bili nešto blaži i čiji razvoj bi koštao manje, po uzoru na tzv. kei vozila kakva u Japanu čine većinu prodaje.

Europska komisija bi mogla odgoditi objavu paketa mjera za podršku autoindustriji, uključujući moguće ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem od 2035., prema izvješću njemačkog poslovnog lista Handelsblatt. Zabrana prodaja motora na unutarnje izgaranje je tema koja polarizira javnost i suprotstavlja interese industrije s jedne strane te udruga za zaštitu okoliša s druge.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Europska udruga za promicanje čiste energije Transport & Environment (T&E) krajem studenog apelirala je na Europsku komisiju da odbaci pozive europskih proizvođača automobila na ublažavanje planirane zabrane vozila na fosilni pogon i dopusti korištenje biogoriva i nakon 2035. Iz udruge ističu da biogoriva ne smiju biti dio strategije za razdoblje nakon očekivane zabrane 2035., te da se – ako se ipak dozvole – ograniči količina takvih vozila na samo pet posto od ukupne prodaje vozila pogonjenih sintetskim neutralnim e-gorivima.

U svom priopćenju T&E tvrdi da tzv. biogoriva jednostavno nema dovoljno, i da nije točno da se njihovim korištenjem ne ispuštaju emisije u okoliš. Naveli su primjer izmjena europskih pravila iz 2018. kojima je ograničena upotreba goriva napravljenih od usjeva, poput primjerice palminog ulja ili soje, i kojom se umjesto tog za tu svrhu promiče rabljeno kuhinjsko ulje i derivati od životinjskih ostataka i drugih vrsta otpada, koji sada čine približno polovicu svog biološki proizvedenog biodizela u cijeloj EU.

No oko 60 posto biogoriva i oko 80 posto rabljenog ulja za kuhanje u Europu se uvozi, uglavnom iz Azije, ističu iz T&E, i pritom se pojavljuje sve više slučajeva prevare. Iz T&E također upozoravaju da biogoriva proizvedena iz prehrambenih usjeva obično smanjuju emisije CO2 samo za 60 posto u odnosu na fosilna goriva. Udruga u svom izvješću navodi da bi se dopuštanjem korištenja biogoriva u automobilima u Europskoj uniji do 2050. emisije CO2 mogle povećati do 23 posto.