Bruxelles priprema radikalnu reformu sljedećeg zajedničkog proračuna EU-a vrijednog bilijun eura, zamjenjujući desetke programa objedinjavanjem fondova koji bi državama članicama omogućili veću kontrolu nad trošenjem.

Plan, opisan u dokumentu u koji je Financial Times imao uvid, poziva na “ambiciozniji” proračun, kako po veličini, tako i po strukturi, kako bi se zadovoljili sve veći izdaci za obranu i otplatu visokih dugova.

Moguć otpor velikih
Iako dokument ne navodi točan iznos višegodišnjeg proračuna koji započinje 2028., Europska komisija zagovara najveću reformu raspodjele novca dosad, ističući da “status quo nije opcija”. Komisija napominje da će samo troškovi otplate dugova izdanih za pomoć tijekom pandemije iznositi 30 milijardi eura godišnje, odnosno 20 posto godišnje potrošnje EU-a, što predstavlja neviđeni financijski teret koji će prisiliti Uniju na preispitivanje doprinosa država članica.

Svaki pokušaj povećanja ukupnog proračuna vjerojatno će naići na snažan otpor najvećih neto doprinositelja, poput Njemačke i Nizozemske. Umjesto da se pregovori vode oko tradicionalnih kategorija potrošnje, Komisija predlaže revolucionarnu promjenu u strukturi proračuna, objedinjujući više od 50 ‘rigidnih’ programa u tri glavna fonda koji bi omogućili veću ‘fleksibilnost’ u suočavanju s nepredviđenim izazovima.

Trenutačno se proračun EU-a uglavnom financira iz nacionalnih doprinosa koji iznose oko jedan posto bruto nacionalnog dohotka EU-a. Približno jedna trećina sredstava odlazi na subvencije za poljoprivredu, još trećina na najnerazvijenije regije kroz politiku kohezije, dok se preostali dio koristi za sve ostalo – od strane pomoći do plaća zaposlenika EU-a.

Prema pojednostavljenom modelu proračuna, Komisija bi za svaku zemlju usvojila jedinstveni plan ključnih reformi i ulaganja, uključujući regionalne fondove i subvencije za poljoprivredu. To bi nacionalnim vladama dalo veću autonomiju u odlučivanju o projektima, uključujući one koji su se tradicionalno dogovarali na lokalnoj razini u suradnji s Bruxellesom.

Slaba iskoristivost
Drugi fond, nazvan Europski fond za konkurentnost, služio bi za jačanje ulaganja u ključne sektore i zajedničke projekte. Istodobno, “reformirani” fond za vanjsku politiku bio bi ‘više usklađen s našim strateškim interesima’.

Ova dva fonda omogućila bi da EU dodijeli znatno veći udio proračuna prekograničnim obrambenim projektima, koji dosad nisu bili prioritet. Komisija tvrdi da su trenutni mehanizmi raspodjele sredstava previše birokratski i spori u odobravanju projekata. Iako je EU već na polovici svog sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa, do sada je potrošeno samo 6,4% regionalnih fondova.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”