Dok iščekuje povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, a sankcijama Moskvi nastoji pokazati podršku stradaloj Ukrajini, Europska unija (EU) i dalje je snažno ovisna o ruskom plinu.
Čak u toj mjeri, da ga od Rusa u 2025. godini kupuje rekordnim tempom, plaćajući za njega milijarde dolara koje Kremlj može iskoristiti za financiranje agresije na Ukrajinu, i to samo nekoliko tjedana nakon što je istekao sporazum koji je putem Ukrajine omogućavao prijenos plina do zemalja članica, a što je pobudilo nadu da bi blok mogao prekinuti svoju energetsku ovisnost o Moskvi.
Podaci koje je prikupila tvrtka za analizu robnih tržišta Kpler, a koje je analizirao Politico, otkrivaju da su zemlje članice u prvih 15 dana nove godine uvezle 837.300 metričkih tona ukapljenog prirodnog plina iz Rusije.
Riječ je o rekordnoj brojci, usporedimo li je sa 760.100 metričkih tona LNG-a koji je Europska unija uvezla iz Rusije u istom razdoblju prošle godine.
Podsjetimo, nakon što je 1. siječnja istekao povijesni ugovor koji je Rusiji omogućio pumpanje plina u EU putem plinovoda kroz Ukrajinu, Kijev je izjavio da neće pregovarati o njegovom produženju. To je povećalo pritisak na europske države da se okrenu kupnji ukapljenog plina, koji se tankerima doprema iz ruskih luka.
Nekoliko zemalja, uključujući Slovačku i Mađarsku, ovisilo je o ukrajinskoj ruti za opskrbu energijom i zalagale su se za obnovu tog dogovora, upozoravajući da će biti prisiljene plaćati skuplji ukapljeni plin dođe li do prekida opskrbne rute.
Slovački premijer Robert Fico čak je Ukrajini zaprijetio dokinuti opskrbu električnom energijom i smanjiti podršku izbjeglicama, ne dopusti li Kijev nastavak tranzita.
Zašto opskrba nije smanjena?
No, prekid opskrbe nije smanjio širu potražnju Europe za ruskim plinom. Charles Costerousse, stariji analitičar za ukapljeni plin iz Kplera, kazao je da postoji niz faktora koji objašnjavaju takvu situaciju.
“Od druge polovine prosinca Europu je zahvatio hladni val, dok je proizvodnja energije iz vjetra bila ispod očekivane razine. Zbog toga postoji potreba za održavanjem trenutnih isporuka plina” rekao je Costerousse.
Dodao je da do 96 posto ruskog LNG-a koji stiže u Europu dolazi iz postrojenja Yamal, golemog kompleksa smještenog na sjeveru Sibira.
“Većina tih isporuka vezana je uz dugoročne ugovore, tako da EU ne kupuje dodatne količine na slobodnom tržištu, već prima plin prema ranije sklopljenim sporazumima”, pojasnio je.
Glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen izjavila je da su napori da se ruski udio u uvozu ugljena, nafte i plina eliminira već “prekinuli ruski utjecaj na energetski sustav Europe.
Unatoč tomu, uvoz ruske energije u EU lani je porasla, uključujući i ukapljeni prirodni plin, a što izaziva ozbiljnu zabrinutost”, priznala je Itkonen pa dodala kako Europska komisija planira izraditi smjerokaz za postupno ukidanje uvoza ruske energije, a koji bi trebao biti predstavljena krajem veljače.
Deset država članica EU-a zalaže se za sankcije kojima bi se ograničio uvoz ruskog LNG-a, čija je isporuka naglo porasla otkako je Moskva počela zatvarati plinovodne tokove, koristeći fosilna goriva kao sredstvo pritiska u svojoj agresiji na Ukrajinu.
Amerikanci kao alternativa
“Rusija financira svoje ratne operacije upravo prihodima od energije. Moramo poduzeti odlučnije korake i obuzdati rastući uvoz ruskog LNG-a. Krajnji cilj mora biti potpuna zabrana uvoza ruskog plina što je prije moguće”, navodi se u prijedlogu pojedinih država članica koji je procurio u javnost.
Istovremeno, EU se suočava s pritiskom da poveća uvoz goriva iz Sjedinjenih Američkih Država, dok budući predsjednik SAD-a Donald Trump najavljuje ekspanzivnu energetsku politiku i planira povećati izvoz plina.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen već je podržala ideju o povećanju uvoza američkih energenata kako bi EU smanjila ovisnost o ruskim resursima.
„Zašto ruski ne bismo zamijenili američkim ukapljenim plinom, koji je za nas jeftiniji i snižava naše energetske troškove? To je tema o kojoj možemo razgovarati, također kada je u pitanju naš trgovinski deficit”, poručila je von der Leyen lani u studenom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu