Požarom koji je poharao grčki otok Rodos u srpnju, prisilivši turiste i stanovnike na evakuaciju i hitne mjere, nije bilo pogođeno 84 posto hotela i 81 posto raspoloživih soba, pokazalo je istraživanje koje je proveo GBR Consulting. Prema njihovim nalazima, požari koji su gorjeli 10 uzastopnih dana na Rodosu uništili su 14,5 posto ukupne površine otoka ili 203 četvorna kilometra zemljišta, ugrozivši i lokalne zajednice i turističku industriju.

Najveća evakuacija

Prema studiji koja ispituje razorne požare u Grčkoj u posljednje 23 godine, najviše su pogođeni hoteli koji se nalaze na sjeveroistočnom i zapadnom dijelu Rodosa, u blizini zračne luke. Najviše su pogođena sela Kiotari, Plimmiri, Lardos, Lindos, Pefki i Vlycha, gdje je provedena najveća operacija evakuacije u Grčkoj. Ukupno su 84 hotela s kapacitetom od 9500 soba pretrpjela neku vrstu štete, što čini 16 posto ukupnog broja otočkih hotela i 19 posto ukupnog kapaciteta hotelskih soba. Osim toga, evakuirano je oko 19.000 ljudi, uglavnom turista, 16.000 kopnom i 3000 morem. Utjecaj požara na Rodos uključivao je i masovna otkazivanja letova i soba.

Ocjenjujući ove podatke, analitičari GBR-a naglašavaju važnost zaštite okoliša, posebno za zemlju koja se oslanja na turizam kao glavni izvor prihoda. Između ostalog, naglašavaju važnost razvoja plana za sprečavanje požara i upravljanje, s fokusom na prevenciju, obrazovanje i svijest javnosti, provedbu propisa o sigurnosti od požara, procjenu rizika i mapiranje, tehnologiju otkrivanja požara, neposrednu reakciju, ulaganje u sredstva za gašenje požara i formulaciju planova i ruta evakuacije.

“Klimatske promjene nisu isprika za nedostatak razvoja sveobuhvatne strategije upravljanja požarima. Bavljenje klimatskim promjenama i njihovim utjecajima ključno je za ublažavanje rizika od požara”, navodi se u izvješću. U još jednom izvješću koje je ovih dana objavila Nacionalna banka Grčke (NBG), klimatske promjene i visoke temperature povećat će potražnju za manje poznatim grčkim odredištima. Prema biltenu banke za treće tromjesečje za turizam, klimatske promjene stvaraju nove trendove u putovanjima nakon covida, što zahtijeva redefiniranje turističke karte i produljenje turističke sezone diljem Grčke.

Očuvan ugled destinacije

Indikativno je da su dolasci na inače najpopularniji Mykonos u lipnju pali za sedam posto, dok su ne tako popularna sjeverna odredišta, uključujući Kavalu i Lesbos, zabilježila porast dolazaka za 20 do 25 posto. Iako i analitičari grčke banke ukazuju na nesigurnost koju za grčki turizam stvara mogućnost požara i toplinskih valova, ističu da su ugled destinacije zasad očuvali dobar imidž i visoko gostoprimstvo Grčke. Predviđaju stoga da će ovogodišnji dolasci premašiti rekorde iz 2019. godine, a uzimajući u obzir inflatorne pritiske, prihodi od turizma u 2023. godini mogli bi se približiti iznosu od 21 milijardi eura, kažu u Nacionalnoj banci.

Napominju da su rezervacije individualnih putnika (bez putničkih agencija) za grčka ljetovališta porasla za 10 posto u odnosu na 2019. godinu, u usporedbi sa dva posto na drugim konkurentskim tržištima na Mediteranu. Turska i Albanija glavni su konkurenti Grčke ove godine.