Novac poreznih obveznika u sklopu programa pomoći uslijed pandemije koronavirusa u većini europskih država mogu dobiti i tvrtke registrirane u egzotičnim poreznim oazama.

Kako piše CNBC, svega četiri europske države – Belgija, Danska, Francuska i Poljska – do sada su donijele odluku da se kompanije povezane s poreznim oazama spriječi u pristupu novčanoj pomoći.

Posljednja u nizu

Posljednja od njih, Belgija, usvojila je 7. svibnja zakon koji određuje da svaka tvrtka koja je povezana sa poreznim oazama, bilo kroz vlasnike ili podružnice, ne može dobiti državnu pomoć.

Danska, Francuska i Poljska ne daju novac tvrtkama registriranima u jurisdikcijama za koje Europska unija smatra da s njom nedovoljno surađuju u području razmjene poreznih podataka.

To su Američka Samoa, Kajmanski otoci, Fidži, Guam, Oman, Palau, Panama, Samoa, Sejšeli, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu.

Međutim, iz Bruxellesa se može čuti kako se neka tvrtka ne može isključiti iz programa pomoći samo zbog mjesta gdje je registrirana. Naime, glasnogovornik Europske komisije izjavio je za CNBC kako je na svakoj državi da samostalno odredi uvjete za dodjelu državne pomoći i dizajnira ih u skladu s pravilima EU-a, “kao što je prevencija prijevara i utaja poreza”.

Međutim, Bruxelles upozorava i da se države-članice pri tome moraju uskladiti s temeljnim slobodama zajamčenima u Ugovoru o Europskoj uniji, kao što su slobode kretanja kapitala i ljudi. “To znači da vlade ne mogu isključiti kompanije iz programa pomoći na temelju sjedišta ili plaćanja poreza u drugoj državi”, ističe se u odgovoru Europske komisije.

Alex Cobham, izvršni direktor Mreže za poreznu pravdu, organizacije koja prati globalnu razinu poreznih utaja, vjeruje da je pandemija koronavirusa “razotkrila međunarodni porezni sustav programiran da daje prioritet interesima korporativnih divova nauštrb interesa građana”.

Krajem prošlog mjeseca Mreža za poreznu pravdu objavila je test sa pet pitanja koja pokazuju da li određena kompanija koristi porezne oaze radi plaćanja manjeg iznosa poreza te je li stoga prikladna za primanje novca u sklopu programa pomoći zbog pandemije. Uz pitanja da li kompanija ima sjedište ili podružnicu u nekoj od 10 najpoznatijih poreznih oaza, test propituje i je li sudjelovala u nekom od poreznih skandala posljednjih godina, poput LuxLeaksa.

Savjet Mreže

Test traži i odgovore na pitanja da li kompanija objavljuje na internetu financijska izvješća i jesu li poznati njezini stvarni vlasnici. Posljednje pitanje tiče se zaštite zaposlenika od zaraze te je li donijeta odluka o suspenziji isplate dividende dok kompanija prima pomoć države.

Ako jedan od pet uvjeta nije zadovoljen, Mreža za poreznu pravdu savjetuje vladama da od takvih kompanija zatraže usklađivanje do kraja ove godine ili ih diskvalificiraju iz programa državne pomoći.

Alex Cobham ističe kako su godinama porezne oaze poput   Britanskih Djevičanskih otoka, Nizozemske ili Luksemburga služile za sklanjanje novca najvećih korporacija umjesto njegova usmjeravanja u, primjerice, zdravstveni sektor.

Odgovarajući na te optužbe, glasnogovornik luksemburškog ministarstva financija izjavio je kako je karakteriziranje te države kao porezne oaze potpuno neutemeljeno i u najmanju ruku odražava zastarjele stavove, ne samo o Luksemburgu već i o današnjem međunarodnom poreznom okviru.

Predstavnici vlade Britanskih Djevičanskih otoka i Nizozemske nisu bili dostupni za komentar, ističe američki medij.