Švicarska, jedna od najbogatijih europskih zemalja, 14. lipnja izlazi na referendum o prijedlogu Švicarske narodne stranke (SVP) da se broj stanovnika ograniči na 10 milijuna. Inicijativa je prethodno prikupila potrebnih 100.000 potpisa, čime je stekla uvjete za izjašnjavanje građana o ustavnim promjenama.

Istraživanje koje je u svibnju za javnu radioteleviziju SRG proveo GFS Bern pokazalo je da 47 posto ispitanika podržava inicijativu, dok joj se jednako toliko protivi, što upućuje na duboku podjelu društva.

Unatoč početnom izjednačenom raspoloženju birača, novija istraživanja pokazuju blagu prednost protivnika prijedloga. Novija anketa iste agencije, provedena između 19. i 27. svibnja na oko 19.400 ispitanika, pokazala je drukčiji trend: 52 posto birača namjerava glasati protiv prijedloga, a 45 posto za njega, dok je udio neodlučnih mali.

Reuters taj pomak pripisuje kampanji vlade, poslovne zajednice i sindikata, koji upozoravaju na moguće gospodarske posljedice ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

Inicijativa „Ne Švicarskoj od 10 milijuna” obvezala bi saveznu vladu i parlament da poduzmu mjere ako broj stalnih stanovnika, koji sada iznosi oko 9,1 milijun, prijeđe prag od 9,5 milijuna. Predviđeno je ograničavanje useljavanja novih stanovnika, uključujući tražitelje azila i članove obitelji stranih državljana. Ako bi broj stanovnika dosegnuo 10 milijuna, na snagu bi stupile dodatne i strože mjere.

Ako inicijativa SVP-a bude prihvaćena na referendumu, Švicarska bi mogla biti prisiljena raskinuti sporazum o slobodnom kretanju osoba s Europskom unijom, koji se smatra jednim od temelja njezina gospodarskog uspjeha. Europska unija najveći je trgovinski partner zemlje i sudjeluje s oko 60 posto u ukupnoj švicarskoj robnoj razmjeni.

Kritičari upozoravaju da bi provedba inicijative mogla dovesti i do sukoba s međunarodnim obvezama koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima, Konvencije o statusu izbjeglica te Konvencije UN-a o pravima djeteta.

Posljedice pritom nisu pitanje neke daleke budućnosti. Švicarska već danas ima oko 9,1 milijun stanovnika, a prema procjenama Saveznog statističkog ureda broj bi mogao dosegnuti 10 milijuna već oko 2040. godine.

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan

Od 2000. godine broj stanovnika Švicarske porastao je za 26 posto, dok je u Njemačkoj rast iznosio tek oko dva posto. Zemlja ima treći najveći udio stranih državljana u Europi, iza Luksemburga i Lihtenštajna, a gotovo trećina stanovnika nema švicarsko državljanstvo. Prema službenim podacima, taj udio iznosi oko 27 posto.

SVP tvrdi da „populacijska eksplozija” povećava troškove stanovanja te dovodi prometnu, zdravstvenu i drugu javnu infrastrukturu na rub kapaciteta.

Bogatstvo Švicarske također je u istom razdoblju znatno poraslo. BDP po stanovniku povećao se za petinu, a medijalni dohodak za četvrtinu. Istodobno je raslo i medijalno bogatstvo stanovništva, koje je prema UBS-ovu Global Wealth Reportu među najvišima u svijetu, što analitičari povezuju s otvorenošću švicarskog gospodarstva prema europskom tržištu i doprinosom stranih radnika.

Protivnici inicijative, među kojima su i velike kompanije poput Rochea, UBS-a i Nestléa, upozoravaju da bi prijedlog mogao ugroziti bilateralne sporazume s Europskom unijom, uključujući i paket dogovora kojim je prošle godine dodatno uređen pristup švicarskih tvrtki jedinstvenom europskom tržištu.

Vodeća poslovna udruga Economiesuisse opisala je prijedlog kao „inicijativu kaosa”, ističući da švicarsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o radnicima iz država Europske unije i drugih zemalja. Bez tog priljeva radne snage, upozoravaju, dio poduzeća mogao bi preseliti poslovanje u inozemstvo, što bi smanjilo porezne prihode i ugrozilo financiranje javnih usluga.

I ostale političke stranke upozoravaju da je bliska gospodarska i politička povezanost s Europom od ključne važnosti za Švicarsku. Kao jedan od glavnih argumenata navode činjenicu da približno polovica ukupnog švicarskog izvoza završava na tržištu Europske unije.