U njihovoj rafineriji preradi se šest milijuna tona sirove nafte godišnje, a ukupna dužina cijevi bila bi dovoljna da pokrije udaljenost do Mjeseca i natrag. U Slovačkoj imaju 238 postaja s 235 restorana u kojima se samo lani prodalo 9,6 milijuna kava te 6,9 milijuna hot dogova.

U posljednjih četvrt stoljeća u poslovanje su uložili 3,1 milijardu dolara te su upravo obilježili 130. godišnjicu pokretanjem još jednog ključnog projekta. Riječ je, dakako, o Slovnaftu koji je, kao i INA, dio MOL Grupe, te jedan od najvećih poslovnih subjekata energetskog poslovanja u srednjoj i južnoj Europi.

Geopolitička važnost
Za posjeta Bratislavi, gdje se nalazi njihovo sjedište i rafinerija, uvjerili smo se o koliko se moćnoj kompaniji radi, a koja također prolazi nove promjene uvjetovanih općim okolnostima danas u Europi. Jedan proces je modernizacija u cilju povećanja odgovornosti prema okolišu, u što su lani uložili 330 milijuna dolara. Drugi proces nije ništa manje kompleksan, a također vuče i geopolitičku važnost.

Molnar: Osnovani smo 1895. kao rafinerija Apollo, koja je uništena u ratu. Nova rafinerija opet je nastala na Dunavu, koji je ključan za naše poslovanje.

Slovnaftova rafinerija uništena je savezničkim bombardiranjem 1944. godine, ostalo je samo nekoliko zgrada koje svjedoče o postojanju nekadašnje tvrtke Apollo, da bi nakon rata nova bila građena praktično samo za preradu sirove nafte iz Rusije. Došlo je vrijeme da se to promijeni, pa već sada u Bratislavi svaka peta tona nafte koju prerade nije ruskog porijekla. U to se ulaže 200 milijuna dolara.

“Osnovani smo 1895. godine kao rafinerija Apollo, koja je uništena u Drugom svjetskom ratu. Tu tradiciju nismo prekinuli pa je i nova rafinerija, jedna od najmodernijih u Europi, opet nastala na Dunavu koji je ključan za naše poslovanje. Slovnaft je jedan od najvrjednijih slovačkih poslovnih subjekata”, kaže Anton Molnar koji u Slovnaftu vodi Korporativne komunikacije.

Bogata povijest Slovnafta, koju nam je predstavio na prigodnoj izložbi u Sveučilišnoj knjižnici u Bratislavi, obuhvaća i proizvodnju koja je stigla do čak 14 varijanti različitih goriva, ali i pravu revoluciju u maloprodaji kroz osnivanje lanca restorana Fresh Corner. “Ovo je unikatni vizualni identitet naše postaje koji je izabran kao najbolji rad na natječaju koji smo u tu svrhu pokrenuli”, govori nam Timea Reicher, direktorica Maloprodaje Slovnafta prilikom obilaska jedne njihove reprezentativne benzinske postaje.

“Nalazimo se upravo na mjestu gdje je bila prva rafinerija. Ova lokacija posebna je i po tome jer se ovdje nalazi i Business Club, još jedna inovacija na pumpama koja omogućuje poslovne sastanke na putu. Ideja se svidjela i domaćem izdavaču svjetski poznatog magazina Forbes, s kojim smo ostvarili co-branding.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Još je jedna mala inovacija ručna praonica za pse gdje se već sada tjedno opere 60-70 pasa. Vrsta kave koju pijete i u Hrvatskoj ista je kao i svugdje drugdje u MOL Grupi, samo je mješavina drugačija obzirom na pojedino tržište”, objašnjava nam direktorica na reprezentativnoj, ali i povijesno značajnoj lokaciji tvrtke.

Puno je bitnije da Slovnaft ulazi u promjene u delikatnom trenutku za Europu koja neće odustati od zelene tranzicije. Slovački gigant nastavit će i u ove dvije godine s investicijama koje bi trebale doseći 350 milijuna eura.

“Smatramo da je uspostava proizvodnje biogoriva iznimno važna. Prva testna proizvodnja pokazala je da možemo proizvoditi održivo zrakoplovno gorivo (SAF), kao i dizelsko gorivo iz hidrogeniranog biljnog ulja. Dio tog ulja dobiva se iz ljuski indijskih oraščića, ali važna sirovina je i jestivo otpadno ulje koje građani mogu reciklirati na svojim benzinskim postajama”, poručuju iz slovačke tvrtke. Pripreme za proizvodnju biogoriva u tijeku su i u rafineriji u Rijeci, a svi ti projekti potvrđuju da su kompanije MOL Grupe tehnološki spremne za proizvodnju alternativnih goriva.

Nafta s brodova
No, posebno je važan proces “diversifikacije sirove nafte” gdje je ključan proces tehnološke nadogradnje rafinerije vrijedan 200 milijuna dolara s ciljem prilagodbe prerade drugoj vrsti nafte. Ovaj proces diversifikacije uključuje 12 parcijalnih projekata koji se trebaju realizirati na stotinama objekata u rafineriji tijekom idućih nekoliko godina. Pod ovim se misli na odmak od ruske sirove nafte čija prerada sada zauzima oko 75 posto kapaciteta rafinerije.

“Naša je želja da u što kraćem razdoblju budemo u mogućnosti u cijelosti proizvoditi derivate od nafte iz drugih izvora. Već sada prerađujemo naftu koja dolazi morem, recimo, iz Saudijske Arabije, SAD-a, Kazahstana i Norveške. Trenutna geopolitička situacija potvrđuje da imamo ispravnu strategiju sigurnosti opskrbe: radimo na postizanju 100-postotne tehnološke fleksibilnosti u našim rafinerijama i osiguravanju što većeg broja opskrbnih ruta za zemlje u regiji koje nemaju izlaz na more.

Želimo sami odlučiti od koga ćemo uvoziti sirovu naftu, koliko ćemo uvoziti i kako možemo osigurati dovoljne količine goriva po prihvatljivim cijenama. Međutim, također moramo uzeti u obzir da donositelji odluka ne donose uvijek pravila temeljena na ekonomskoj racionalnosti. Izuzeće od sankcija za, primjerice, tržište Češke, istječe 5. lipnja pa je jasno da ćemo rusku naftu morati zamijeniti alternativnim izvorima i uvoziti veće količine putem naftovoda Adria”, objašnjava Branislav Vinter, direktor proizvodnje u Slovnaftovoj rafineriji.

“Trenutno je naftovod Adria jedini kanal kojim možemo dobiti alternativnu naftu. Iako težimo dobrim odnosima i dugoročnom ugovoru s Janafom, koji upravlja hrvatskim dijelom naftovoda, tvrtka od 2022. godine koristi našu situaciju i definira “ratne” cijene. MOL Grupa je već prije 2022. uložila 170 milijuna dolara u razvoj Adria naftovoda kako bi osim ruske mogla prerađivati ​​i druge vrste nafte. Prema procjenama MOL-a i Slovnafta, bit će potrebno dodatnih 500 milijuna dolara ulaganja kako bi mađarske i slovačke rafinerije mogle nabavljati veće količine nafte iz prekomorskih izvora”, zaključuje Vinter.

Tijekom obilaska Slovnaftove rafinerije vidjeli i mjesto gdje završava krak Jadranskog naftovoda, nakon što se spoji s naftovodom Družba u Szaszhalombathi, u Mađarskoj. Riječ je o ogromnom postrojenju, a riječka rafinerija će i nakon nadogradnje biti manja za oko 1,5 milijuna tona kapaciteta. Najnovija investicija u Slovnaftu usmjerena je na petrokemijsku industriju koja je smještena odmah do rafinerijskih postrojenja. Unaprjeđenjem procesa proizvodnje sada će se dobivati 12 posto više polietilena, odnosno 300.000 tona godišnje, uz smanjenje utjecaja na okoliš i povećanje sigurnosti. To je stajalo 63 milijuna eura.

Usmjerenje na vodik
Slovnaft također surađuje s kompanijom Messer Tatragasom na razvoju vodika kao pogonskog goriva. Zajedničko ulaganje Slovnaft Messer rezultiralo je otvaranjem prve punionice vodika u Slovačkoj. Trenutno je riječ o ‘sivom’ vodiku koji se također proizvodi u Slovnaftovoj rafineriji, a to je postrojenje ove godine također dobilo nadogradnju. Sada se autobusi javnog prijevoza u Bratislavi, koji voze na vodik, mogu puniti pod tlakom od 350 bara, što im omogućuje da jednim punjenjem prijeđu 40 posto više kilometara.

Planira se i izgradnja postrojenja za dobivanje ‘zelenog’ vodika, slično kao što INA planira u Rijeci, dok je MOL takvo postrojenje postavio već prošle godine u Mađarskoj. U Slovnaftu objašnjavaju da je strategija cijele MOL Grupe i svih njezinih kompanija učiniti regiju održivijom, samodostatnom i konkurentnom, pružajući održive sirovine za gospodarstvo, niskougljična goriva za mobilnost te odgovarajuće proizvode i usluge za ljude u pokretu.

Ciljevi su jasni, kažu: provesti pametnu energetsku tranziciju koja uzima u obzir konkurentnost i sigurnost opskrbe u zemljama u kojima djeluju članice MOL Grupe, dok se istodobno radi na ispunjavanju ciljeva održivosti, poput ugljične neutralnosti do 2050. godine.