Švedska razmatra nabavu krstarećih raketa dometa do dvije tisuće kilometara, čime bi prvi put dobila sposobnost djelovanja duboko u teritoriju druge države. Kako stoji u izvješću Oružanih snaga podnesenom tamošnjoj vladi, riječ je o ključnom elementu budućeg obrambenog kapaciteta zemlje, osobito u kontekstu ratnih iskustava iz Ukrajine i sve snažnijeg ruskog razvoja oružja dugog dometa, objavio je Reuters.

Ministar obrane Pal Jonson izjavio je da se Moskva intenzivno usredotočuje na razvoj krstarećih i balističkih raketa te dalekometnih dronova, čime stvara novu sigurnosnu dinamiku u regiji. “Moramo izgraditi snažniji sustav odvraćanja od takve prijetnje”, poručio je Jonson, podsjetivši da je udaljenost između Stockholma i Moskve oko tisuću kilometara.

Integrirani na Gripene

Švedsko ratno zrakoplovstvo već je naručilo švedsko-njemačke rakete Taurus, dometa oko 500 kilometara, koje će biti integrirane na borbene zrakoplove Gripen. No, izvješće sugerira da bi zemlja trebala razmotriti i druge sustave kako bi osigurala sposobnost dubinskih udara na vojne ciljeve i kritičnu infrastrukturu. Prema procjeni Oružanih snaga, takve mogućnosti ključne su za odvraćanje i obranu u slučaju daljnjeg jačanja ruske vojne moći.

U dokumentu se navodi i da se očekuje kako će Rusija u sljedećih pet godina dodatno povećati svoje kapacitete, što će zahtijevati proširenje švedskih obrambenih sposobnosti u području protuzračne obrane i obavještajnih sustava. Posebno se ističe potreba za razvojem i nabavom dronova te satelitskih sustava za izviđanje, koji bi omogućili kvalitetniji nadzor i bržu reakciju na moguće prijetnje.

Intenzivan rad na obrani

Švedska vlada već je ušla u razdoblje intenzivnog jačanja obrane nakon ruske invazije na Ukrajinu, uključujući povećanje proračuna, modernizaciju opreme i pristupanje NATO-u. No, zahtjev za oružnim sustavima dometa dvije tisuće kilometara predstavlja kvalitativni iskorak u odnosu na dosadašnju strategiju, budući da bi Stockholm time dobio sposobnosti usporedive s vodećim članicama saveza.

Kako poručuju iz tamošnjeg ministarstva obrane, odluke o konkretnim sustavima tek predstoje. Zajednički zaključak izvješća i političkog vrha jest da se sigurnosno okruženje u Europi mijenja brže nego ikad te da Švedska mora imati kapacitete koji omogućuju ne samo obranu vlastitog teritorija nego i aktivno odvraćanje potencijalnog agresora.