Izglasavanjem Uredbe o visini minimalne plaće za 2026. Vlada je stavila točku na i višetjednim raspravama o visini najniže plaće koju radnici u Hrvatskoj mogu primati. Od sljedeće godine, odlučeno je, iznos minimalne plaće iznosit će 1050 eura bruto, odnosno 80 eura, iliti osam posto više u odnosu na zakonom propisani minimalac za 2025. Na račun svima koji rade za minimalnu plaću, kojih će novim dizanjem iznosa biti 131.469, sjedat će otprilike šest posto viši iznos, odnosno 799 eura neto, ako se radi o zaposleniku u Zagrebu bez djece.

Premalo ili previše

Jedni će reći i dalje premalo, dok je za druge riječ o iznosu koji dovodi u pitanje njihovo poslovanja. Premalo je, logično, sindikatima i radnicima, previše poslodavcima.

Apel poslodavaca okupljenih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) da rast minimalne plaće odgodi na godinu dana te da u primjeni izračuna rasta minimalca koristi novu formu koja bi uključivala stopu inflacije i produktivnosti, Vlada nije poslušala. Ostali su gluhi i na upozorenja da će novo podizanje minimalne plaće dovesti u pitanje investicije, time i konkurentnost tvrtki posebno u radno intenzivnoj prerađivačkoj industriji. Posljedično, upozorio je HUP, ugrožena će biti i radna mjesta.

Na upozorenja poslodavaca Andrej Plenković, predsjednik Vlade, odgovora da će im biti dostupne kompenzacijske mjere. “Kako radna mjesta ne bi bila ugrožena ponovno donosimo kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Država poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću pokriva razliku između ovogodišnje i buduće minimalne plaće, konkretno u ovom slučaju 80 eura, prva tri mjeseca. Kompenzacijske mjere olakšavaju proces prilagodbe novom povećanju”, poručuje Plenković poslodavcima dodajući da ih koristi manji broj poslodavaca od očekivanog što znači da “su u stanju nositi se s teretom povećanja rashoda za minimalne plaće”, zaključuje predsjednik Vlade.

Kakav će biti efekt?

Plenković nije propustio pohvaliti se značajnim povećanjem minimalne plaće proteklih godina. Kaže da je u posljednjih 10 godina taj iznos nominalno rastao 153 posto, a realno 82 posto. U posljednje tri godine minimalac je narastao čak 50 posto. Novim povećanjem udio minimalne plaće u prosječnoj hrvatskoj bruto plaći bit će 52,8 posto, te 61 posto bruto medijalne plaće.

Ipak, njezin iznos i dalje je ispod europskog prosjeka minimalne plaće – konkretnije Hrvatska je na 75,1 posto EU prosjeka. No hrvatska Vlada ima ambiciozne ciljeve po tom pitanju te do 2028. minimalnu plaću planira dići na čak 1250 eura.

Pozitivni gospodarski trendovi te više stope rasta gospodarstva od europskog prosjeka Vladi daju optimizam da je ovaj cilj ostvariv. No, iz HUP-a upozoravaju da anketa među njihovim članovima pokazuje da bi 16 posto poslodavaca, zbog povećanja minimalca na 1250 eura, moralo dijeliti otkaze, dok bi dodatnih 32 posto moralo zaustaviti investicije. Ovi postoci još su viši u prerađivačkoj industriji.

Znanstvenih radova o utjecaju minimalne plaće na zaposlenost i investicije posljednjih godina praktički pa nema. Uostalom, određena su istraživanja pokazala pristranost, na svjetskoj razini, u objavljivanju radova koji se bave ovom temom. Radovi koji pokazuju da podizanje minimalne plaće smanjuju zaposlenost imaju tri puta veću šansu biti objavljeni od onih prema kojima podizanje minimalne plaće ne utječe na zaposlenost, upozorio je svojevremeno Ivan Žilić, znanstvenik s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’