Povjerenik Njegovog Veličanstva za trgovinu i partnerstvo s EU-om, Chris Barton, četvrti je put u Hrvatskoj u tom svojstvu, a misija mu je unapređivanje odnosa, tj. partnerstvo, i poboljšanje izgleda za trgovinu. Hrvatska i Velika Britanija ostvarile su razmjenu od 2,37 milijardi eura u 2024., što je bilo 5,8 posto više nego 2023. godine.

Sastanak s tridesetak hrvatskih aktera i nekoliko britanskih koji bi mogli pogurati međusobna ulaganja i razmjene, odvio se nekoliko dana uoči važnog europsko-britanskog summita u Londonu 19. svibnja, a dan prije, u nedjelju, održava se sastanak europskih ministara obrane s britanskim kolegom.

Summit EU-UK organizacijski vodi Europska komisija jer su trgovina i sporazumi njena domena, ali sastanak ima blagoslov Vijeća, dakle zemalja članica. Tehnički, u ime Europske komisije pregovore s EU vodi povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič, a s britanske Chris Barton.

Njihovi timovi vrlo usko surađuju, pozicije su pripremljene. Ovaj summit zovu “reset”, dakle očekuje se mnogo. Od konkretnog, a interesantnog za javnost, očekuje se da će Velika Britanija popustiti oko razmjene mladih građana, odnosno mogućnosti ulaska mladih Europljana zainteresiranih za obrazovanje i praksu.

Za London je sve što imalo podsjeća na imigraciju politički izrazito osjetljivo, pogotovo zbog napada antisistemskog Reform UK-a, koji vodi Nigel Farage. Vraćanje na početne postavke odnosa znači povratak povjerenju, ali obje strane inzistiraju na čvrstom poštivanju sporazuma i fer odnosu.

Što se tiče problematičnih tema u vrijeme pregovora o odvajanju, ribarstvo više nije toliko velik problem u pregovorima jer Brexit, prema poznavateljima, nije donio boljitak škotskim ribarima. Ovo pitanje, kao i ono kompleksnije energije, trebat će dodatne dogovore. Obje strane zalažu se za čistu energiju. Zanimljivo je da je, nakon prestanka dovoda plina iz Rusije, četvrtina potreba zapadne Europe predstavljala uvoz iz Velike Britanije. Rješiv je i problem prelaska roba na britansko-irskoj granici.

Prvo pitanje za Chrisa Bartona bilo je malo nezgodno:

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Žalite li što se dogodio Brexit?
Ne žalim, nego gledam ono što je pred nama, sve što možemo dobro i pozitivno napraviti zajedno, a pri tome mislim i na EU i na Hrvatsku. Otkad sam imenovan za Povjerenika za trgovinu i suradnju s EU-om, sa zadaćom da unaprijedim trgovinske odnose Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, dakle i Ujedinjenog kraljevstva i Hrvatske, po četvrti put sam ovdje. Lijepo je ustanoviti kako se odnosi razvijaju i rastu u mnogo različitih sektora i smjerova.

Mi s ove strane žalimo što je došlo do Brexita, nedostajete i mnogi mislimo kako bi bilo dobro da je u ovim teškim vremenima Velika Britanija ostala u EU.
To godi čuti, ali mi smo još uvijek tu! Vi ste tu, mi smo tu. Apsolutno, radimo skupa i želimo to i nastaviti, što se vidi i po tome da sam sada u posjetu EU-u i Zagrebu. Surađujemo i surađivat ćemo i u biznisu i na političkoj razini. Sve ide u vrlo pozitivnom pravcu.

U ponedjeljak je u Londonu summit EU-UK, a neposredno prije toga je, također važan, sastanak ministara obrane EU-UK. Koje će biti glavne točke pregovora dvije strane oko trgovine i ekonomije na summitu za koji se kaže da predstavlja ‘reset’ u odnosima Londona i EU?
Jako smo u zadnje vrijeme napredovali oko identificiranja točaka neslaganja i mogućih puteva rješenja, oko ukidanja prepreka i oko točaka gdje možemo poboljšati trgovinu i ulaganja i generalno suradnju. Sve će se preciznije znati kad prođe summit, zato ne mogu komentirati konkretno i detaljno.

No, UK i EU već sad imaju dobar solidan međusobni dogovor, Sporazum o trgovini i partnerstvu, dakle polazimo sa solidnih pozicija i očekujemo napredak u velikom broju predmeta.

Na primjer, realno očekujemo napredak oko energije, oko sanitarnih i fitosanitarnih standarda, poslovne mobilnosti, međusobnog priznavanja kvalifikacija, međusobnog priznavanja sporazuma – to je cijeli niz predmeta gdje je velika mogućnost znatnog napretka. Protokom vremena dodatno će se učvrstiti međusobni odnos. Summit u ponedjeljak prvi je korak.

Ipak, ovaj summit jest poseban. Prvi put nakon dugo vremena, a da se ne razgovara o odvajanju, nego o suradnji. Sad je na našem dnevnom redu zbližavanje, kako da budemo što bliži. Primjerice, dosad smo održali više od 70 sastanaka, mi i Europska komisija, a to znači da imamo o čemu razgovarati, a također i da napredujemo. Mnogo toga nam je zajedničko, imamo zajedničke interese, slične poglede na širu sliku, iste vrijednosti. Doista ne mogu komentirati unaprijed žive razgovore i pregovore koji će se voditi na summitu, ali sve ide u pozitivnom smjeru.

Pozitivna klima nakon dugog niza godina.
Apsolutno. Sada smo si jako dobri. To je posebno važno tim više što je širi geopolitički kontekst vrlo izazovan. Kad to uzmemo u obzir, još više upada u oči koliko je dobro da UK i EU sada djeluju zajednički, i to ne samo bilateralno, nego i šire. Primjer je Ukrajina. I mi i vi imamo jednako razumijevanje i očekivanje, i jedni i drugi želimo za Ukrajinu pravedni mir. Također smo bliskih shvaćanja oko klimatskih promjena.

Kako gledate na EU sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama. Na stolu EU-a je Mercosur, Indija… Očekujete li da će na kraju carinskog rata i generalnih nemira opet prevladati slobodna trgovina ili ćemo možda imati neki drugačiji globalni model?
Gledamo komplementarno na EU i na naše ugovore, a primjer je baš Indija. Inače, jasno je da smo mi za slobodnu trgovinu. Slobodnu i poštenu trgovinu koja vodi prosperitetu, stvara radna mjesta, povećava kvalitetu života. To je naša pozicija oduvijek, ali to je i EU pozicija. Element poštenja je važan, poštivanje standarda, izbjegavanje distorzija. Sada smo u periodu kad su jake silnice protiv slobodne trgovine i to je još jedan razlog zašto EU i UK trebaju djelovati zajednički, biti šampioni slobodne trgovine, poštene slobodne trgovine.

Upravo ste potpisali trgovinski ugovor sa Sjedinjenim Državama u kojem ste uspjeli srezati američke carine na automobile i metale. Mislite li da bi vaš ugovor mogao biti format dobar i za EU? Može li to, posljedično, otopliti, umiriti i političke napetosti?
Jako smo zadovoljni našim sporazumom sa Sjedinjenim Državama. SAD je za nas neizmjerno važan i bitan trgovinski partner, a uostalom, to važi za sve. Evo, mi smo se dogovorili, Amerika i Kina razgovaraju, dakle, to je moguće postići. Važno je da se biznis razvija i da svi imaju od toga korist.

Možemo li očekivati potpuni slobodni trgovinski sporazum između UK-a i EU-a?
Mislim da je ovo što sad imamo, Sporazum o trgovini i suradnji, svjetska klasa u sporazumima. To je najbolje što imamo i mi i što ima EU u bilo kojem dijelu svijeta. Imamo nulte carine, a to nema nitko osim onih koji su u carinskim unijama ili zajedničkom tržištu. Daljnji napredak vidimo u poljima koje smo spomenuli i gdje ćemo identificirati zajednički interes.

Koliko je umjetna inteligencija uključena u razgovore o suradnji?
U apsolutno svim našim pregovorima uključena je tema umjetne inteligencije.

Britanija je lider, a Amerika je ostavila prazan prostor. Ne samo za velike zemlje EU-a, nego i za Hrvatsku, bitno nam je sve oko AI, već i zato jer imamo LNG. Baš zato jer smo mali.

Svi naši razgovori uključuju AI. Da smo za to posebno zainteresirani pokazuje što smo nedavno objavili i službeni akcijski plan za umjetnu inteligenciju. Svjesni smo rizika, mislimo da se oni mogu držati pod kontrolom, ali golemi potencijal je tu.

Primijetio sam u Hrvatskoj veliki interes za tehnologiju i za AI. Bili smo na večeri s tridesetak Hrvata i nekoliko Britanaca. Interes za ulaganja je velik i s jedne i druge strane. Zabilježili smo značajan rast međusobne razmjene koja je sada oko dvije milijarde funti, i narasla je oko 40 posto od vremena prije Brexita i Covida. Prehrambena industrija, energija, inženjerstvo, transport, turizam, za sva ta područja raste interes.

Prije summita, dakle u nedjelju, održat će se i sastanak britanskog i nekih europskih ministara obrane. Vi imate obrambenu tehnologiju koja zanima pojedine europske zemlje. Postavlja se pitanje hoće li se vaša oprema moći kupovati zajedničkim europskim sredstvima, iz Re-Arm Europe i sličnih paketa. Mnoge bi članice to zanimalo.
Partnerstvo, to je naša glavna poruka i ideja, također u obrani. Zanima nas ta zajednička suradnja i s Hrvatskom i s EU u obrambenom sektoru. Ali, nije to samo biznis. Obrana i partnerstvo ovise o bliskim stavovima, a primjer je Ukrajina.

Ako nećemo moći kupovati zajedničkim sredstvima britanske kapacitete, onda bismo bili usmjereni najviše na samo jednu zemlju, Francusku, a ipak je bolje imati više mogućnosti.
Mi smo i s Francuzima u bliskom partnerstvu koje nije od jučer. Ali, da, s naše strane, kod nas je obrambena industrija jako razvijena, a izazovi s kojima se suočavamo vrlo ozbiljni. Sve zemlje povećavaju obrambene proračune, odvraćanje opasnosti sve je važnije. Srećom da su UK i EU toliko kompatibilne u vrijednostima, imamo vrlo bliske, ako ne i iste vrijednosti. Primijetio sam to i u Hrvatskoj u kontaktima s vladom, s pojedincima, liderima u biznisu. Guste su i jake naše međusobne veze.