Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Rast eurozone usporio u prosincu, stručnjaci najavljuju preokret u 2026.

Autor: Poslovni.hr
06. siječanj 2026. u 11:09
Podijeli članak —
FOTO: Pixabay

Ukupan rast zaposlenosti blago se povećao u odnosu na studeni, iako je ostao marginalan zbog kontinuiranog smanjenja broja radnih mjesta u proizvodnom sektoru.

Gospodarstvo eurozone prošlog je mjeseca raslo sporijim tempom, no unatoč tome zaključilo je 2025. s najsnažnijim kvartalnim rastom u više od dvije godine, budući da je snažan zamah u uslužnim djelatnostima nadoknadio pad u proizvodnji, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak. Iako su se proizvodne aktivnosti smanjile, ustrajan rast u uslugama održao je monetarni blok u stabilnoj ekspanziji tijekom cijele prošle godine, čak i usprkos američkim carinama na europski uvoz, prenosi Reuters.

Konačni kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu, koji sastavlja S&P Global i smatra se pouzdanim pokazateljem ukupnog gospodarskog zdravlja, u prosincu je pao na 51.5 s 52.8, što je u studenom bila najviša razina u trideset mjeseci. Prosinačka vrijednost također je niža od preliminarne procjene od 51.9. Unatoč padu, završetak godine znatno iznad granice od 50 bodova, koja razdvaja rast od kontrakcije, znači da se gospodarstvo širilo svakog mjeseca u 2025. godini, što je niz koji nije viđen još od 2019. Prosječna vrijednost PMI indeksa u četvrtom tromjesečju od 52.3 bila je najviša od drugog tromjesečja 2023. godine.

“U takvim okolnostima, rast BDP-a vjerojatno se ubrzao”, izjavio je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist u Hamburg Commercial Bank. On predviđa da bi u 2026. godini uslužni sektor trebao ostati na umjerenoj putanji rasta, dok bi proizvodni sektor vjerojatno mogao imati koristi od veće potražnje za obrambenom opremom i građevinskim strojevima. “Kao rezultat toga, gospodarski rast od znatno iznad jedan posto trebao bi ponovno biti moguć, ali to zasigurno nije nadmoćno”, dodao je de la Rubia.

Nove narudžbe rasle su peti mjesec zaredom, ali najslabijim tempom od rujna, pri čemu je proizvodni sektor zabilježio brži pad novih tvorničkih narudžbi, dok su uslužne tvrtke izvijestile o blažem rastu prodaje. Indeks poslovne aktivnosti u uslugama pao je na 52.4 s 53.6, što je u studenom bila najviša razina u dvije i pol godine. Gledano po državama, Španjolska se istaknula kao najbolja, s kompozitnim indeksom koji je dosegnuo dvomjesečni maksimum, dok je ekspanzija u Njemačkoj usporila na četveromjesečni minimum. Talijansko poslovanje jedva je zabilježilo rast, a aktivnost francuskog privatnog sektora je stagnirala.

U međuvremenu, inflacija ulaznih troškova ubrzala je na devetomjesečni maksimum uz jačanje cjenovnih pritisaka u oba sektora, iako je inflacija izlaznih cijena ostala nepromijenjena u odnosu na studeni. “Europska središnja banka nastavlja vrlo pažljivo pratiti inflaciju u uslugama… i to s pravom, jer je inflacija troškova u ovom sektoru ponovno porasla u prosincu”, dodao je de la Rubia. “Ovaj razvoj događaja, koji je također bio popraćen nešto višom inflacijom prodajnih cijena, po našem je mišljenju najvažniji razlog zašto ESB nije proveo nikakva daljnja smanjenja kamatnih stopa i čini se da ih niti ne planira.”

Ukupan rast zaposlenosti blago se povećao u odnosu na studeni, iako je ostao marginalan zbog kontinuiranog smanjenja broja radnih mjesta u proizvodnom sektoru.

Autor: Poslovni.hr
06. siječanj 2026. u 11:09
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close