Švedska je pronašla svoju formulu za spas mirovinskog sustava. Tamo je izrazito vidljiv generacijski jaz jer osobe rođene pedesetih godina prošlog stoljeća rade dulje i kasnije odlaze u mirovinu u usporedbi s generacijom četrdesetih. Zaposlenost u skupini od 65 do 69 godina skočila je s 14 na 34 posto otkako je 2003. uveden novi mirovinski sustav, prenosi portal Moje Vrijeme.

NEUGODNO ISKUSTVO

Poznati šoping centar povukao potez koji je zabrinuo građane, uključio se i AZOP

Prošle je godine 36 posto Šveđana starih 65 godina primalo plaću što je povećanje od sedam postotnih bodova u odnosu na 2022. Istodobno, udio onih koji u toj dobi žive od državne mirovine pao je drastično sa 68 na 47 posto. I to u samo dvije godine.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

“Jasno vidimo pomak prema duljem radnom vijeku”, kaže Stefan Granbom, analitičar Mirovinske agencije. Glavni pokretač ovih promjena je politička odluka o donesena kao odgovor na povećanje životnog vijeka koji je opteretio mirovinski i druge sustave socijalne skrbi. Promjene o podizanju dobi za umirovljenje stupile su na snagu 2023. Naime, minimalna dob za državnu mirovinu u Švedskoj je 63 godine, a zajamčena mirovina može se primati tek nakon što osoba navrši 66 godina. Zajamčena mirovina je minimalna mirovina koju država jamči svim stanovnicima koji imaju malo ili nimalo radnog staža u Švedskoj. Za razliku od redovne državne mirovine koja se isplaćuje iz prikupljenih doprinosa, zajamčena mirovina isplaćuje se iz proračunskih sredstava pri čemu je moguće zajamčenu mirovinu primati i kao nadopunu niskih redovnih mirovinskih primanja.

dostavite dokumentaciju

Općina isplaćuje 50 eura umirovljenicima i starijima od 70 godina

“Reforma je postigla cilj”, naglašava Granbom. “Sve više 65-godišnjaka ima plaću kao glavni prihod, a istodobno su se smanjile isplate iz socijalnog osiguranja za osobe starije od 60 godina.”