Prinos na njemačke 10-godišnje državne obveznice dosegnuo je u ponedjeljak novu najvišu razinu u 15 godina, uz val prodaja na tržištima širom svijeta i nagađanja ulagača da bi središnje banke zbog više inflacije mogle podići kamatne stope.

BOLJE IZBJEGAVATI

Liječnik apelira na ljude da pod hitno bace ovo posuđe: ‘Oslobađaju opasne spojeve u vašu hranu’

Prinos na 10-godišnje njemačke obveznice, koji predstavlja referentnu vrijednost za dug članica eurozone, nakratko je u srijedu dosegnuo 3,1791 posto i bio je za 0,025 postotnih bodova viši nego na zatvaranju trgovine u petak. Naknadno se spustio na 3,137 posto.

U petak bio je poskočio za čak 0,085 postotnih bodova, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2011. godine.

Viši prinosi signaliziraju da ulagači traže bolje ponude za kupnju obveznica, što znači i više troškove zaduživanja.

I prinos na talijanske 10-godišnje obveznice spustio se tijekom poslijepodneva, na 3,900 posto, i bio je u minusu za 0,044 postotna boda u odnosu zatvaranje trgovine u petak. Nakratko bio je u ponedjeljak dosegnuo najvišu razinu u šest tjedana.

Trend su pratili i prinosi na francuske obveznice iste ročnosti, koji su poslijepodne iznosili 3,920 posto, kliznuvši za 0,027 postotnih bodova.

Razlika u odnosu na prinose na njemačke obveznice pokazuje koliki ‘dodatak na rizik’ ulagači traže da bi umjesto referentnih njemačkih kupovali francuske odnosno talijanske obveznice.

Važne cijene i gospodarstvo

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Rat s Iranom bio je i u ponedjeljak u fokusu tržišta obveznica, sažima zbivanja na početku tjedna Olle Holmgren, analitičar u SEB Researchu, dodavši da će pomno pratiti najnovije podatke o gospodarskoj aktivnosti u eurozoni.

„Zanimljiv je utjecaj na gospodarski rast, ali bit će zanimljivo vidjeti i što će se dogoditi s cijenama inputa i outputa, posebno s cijenama outputa kod kojih smo u travnju svjedočili relativno velikom poskupljenju u Njemačkoj“, rekao je Holmgren.

Ulagači nagađaju da će središnje banke na višu inflaciju reagirati podizanjem kamatnih stopa.

Inflacija u eurozoni iznosila je u travnju 3,0 posto i bila je najviša od 2023. godine, pokazali su preliminarni izračuni statističkog ureda.

Europska središnja banka (ECB) ponovo će razmotriti kamatne stope na dvodnevnoj sjednici u lipnju. Trgovci trenutačno procjenjuju da su šanse da će ih podići za četvrtinu postotnog boda 85 posto, napominje Reuters.

“Korekcija”

Pred današnji sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G7 u Parizu, šef njemačkog Bundesbanka Joachim Nagel rekao je da središnji bankari mogu učiniti “puno više” kako bi smirili financijska tržišta i dali im pozitivan zamah.

Domaćin sastanka francuski ministar financija Roland Lescure smatra da tržišta obveznica “prolaze kroz korekciju”. “Više nismo u razdoblju u kojem javni dug nije tema”, rekao je Lescure novinarima pri dolasku na sastanak.

Šefica ECB-a Christine Lagarde odgovorila je na novinarski upit brinu li je rasprodaje obveznica: “Uvijek brinem, to mi je posao!”.

Ministri financija G7 pokušat će pronaći zajednički jezik u raspravi o globalnim ekonomskim napetostima i o koordinaciji opskrbe ključnim sirovinama.

“Nemojte uvoditi mjere koje će pogoršati situaciju“, rekla je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva po dolasku u Pariz.

Francuski ministar naglasio je da će među glavnim temama sastanka biti duboko ukorijenjene globalne ekonomske neravnoteže koje potiču trgovinske napetosti i mogle bi izazvati kolaps financijskih tržišta.

Model razvoja svjetskog gospodarstva u proteklih deset godina “očito je neodrživ”, rekao je Lescure, ukazujući na obrazac u kojem Kina troši premalo, Sjedinjene Države previše, a Europa ne ulaže dovoljno.