Kako se približava početak primjene revolucionarnog Zakona Europske unije o umjetnoj inteligenciji (AI Act), zakazan za 2. kolovoza 2025., sve je glasniji poziv iz redova industrije i nekih političara da Bruxelles odgodi njegovu provedbu. Taj zakon, hvaljen kao prvi sveobuhvatni regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju na svijetu, postavlja stroge standarde za transparentnost, sigurnost i etičku upotrebu AI tehnologija u svih 27 država članica EU-a. No, zabrinutost zbog spremnosti, troškova usklađivanja i nejasnoća u regulativi potaknula je rasprave o tome je li EU spremna za provedbu zakona u predviđenom roku.
Oprezan pristup EU-a
Zakon, donesen 2024. godine nakon intenzivnih pregovora među državama članicama, uvodi pristup regulaciji AI sustava temeljen na procjeni rizika. Među najvažnijim odredbama su pravila koja se odnose na opće AI modele (GPAI) – temeljne AI sustave poput onih koje razvijaju Alphabet (Google), OpenAI i europske tvrtke poput Mistrala. Ti modeli podliježu strogim zahtjevima za transparentnost, uključujući izradu detaljne tehničke dokumentacije, usklađenost sa zakonima EU-a o autorskim pravima te detaljno izvještavanje o podacima korištenim za treniranje algoritama. Planirana je fazna primjena zakona, pri čemu neki dijelovi stupaju na snagu već ovog kolovoza, dok će se drugi uvoditi postupno tijekom godina, što odražava oprezan pristup EU-a u regulaciji brzo razvijajućih AI tehnologija. Unatoč ambicioznim ciljevima, najava skorog stupanja na snagu AI Acta izazvala je zabrinutost u tehnološkom sektoru. Koalicija od 45 europskih tvrtki, uključujući vodeće developere AI-ja i tehnološke kompanije, krajem lipnja uputila je otvoreno pismo Europskoj komisiji u kojem traže dvogodišnju “pauzu” u primjeni ključnih obveza zakona. Koalicija poziva na pojednostavljenje pravila i veću pravnu sigurnost kako bi se potaknule, a ne gušile inovacije. Posebno ističu da manje europske tvrtke, koje nemaju resurse velikih američkih konkurenata, mogu biti neproporcionalno pogođene, što bi moglo narušiti njihovu konkurentnost. Podržali su ih tehnološki divovi poput Alphabeta i Mete, upozoravajući da bi stroga provedba bez jasnih standarda mogla usporiti razvoj AI-ja u Europi i potaknuti odljev inovacija u manje regulirana tržišta.
Ključni razlog za zahtjeve za odgodom je kašnjenje u objavi usklađenih tehničkih standarda, koji su nužni za dosljednu provedbu zakona. Europske standardizacijske organizacije CEN i CENELEC odgodile su njihov izlazak za 2026. godinu – znatno nakon početka primjene zakona. Prema izvještajima Bloomberga i BBC-ja, ta odgoda ostavlja tvrtke i regulatore u situaciji da se moraju snalaziti u okviru bez dovoljno praktičnih smjernica, što povećava rizik od neusklađenosti i pravnih sporova. Henna Virkkunen, povjerenica EU-a za digitalna pitanja, u izjavi za Politico 2. srpnja obećala je da će AI Code of Practice biti objavljen prije kolovoza, no nije potvrdila mogućnost odgode primjene zakona. “Svjesni smo izazova i neizvjesnosti koje industrija trenutačno doživljava zbog kašnjenja ključnih smjernica poput AI Code of Practice. Radimo na tome da te smjernice budu objavljene prije kolovoza kako bismo pružili jasne upute za usklađivanje. Ipak, zasad nema službene odluke o odgodi primjene zakona”, navela je Virkkunen. Rasprava se ne vodi samo u industrijskim krugovima. Švedski premijer Ulf Kristersson javno je opisao pravila AI Acta kao “zbunjujuća” i pozvao na pauzu kako bi se omogućilo donošenje jasnijih standarda. Tehnološka lobistička grupa CCIA Europe zatražila je odgodu donošenja zakona kako bi se osigurala pravna sigurnost u trenucima neizvjesnosti. “Hitno je potrebna odlučna intervencija kako bi se developerima i korisnicima AI-ja osigurala pravna sigurnost dok ključni standardi ne budu dostupni. Bez toga riskiramo da zakon postane prepreka, a ne poticaj za inovacije”, stav je CCIA Europe.
EU kao ‘zlatni standard’
AI Act smatra se strateškim potezom kojim Europa želi nametnuti svoje vrijednosti i standarde na globalnoj razini, osobito u vrijeme kada AI tehnologije postaju ključne za gospodarski rast, sigurnost i društvenu dobrobit. Analitičari Financial Timesa i The Washington Posta ističu da se pristup EU-a razlikuje od liberalnijih regulatornih okruženja u SAD-u i Kini, što bi moglo pozicionirati Europu kao “zlatni standard” odgovorne regulacije AI-ja. No, postoji rizik da prerana provedba bez adekvatne pripreme može imati suprotan učinak, narušavajući konkurentnost europskih AI tvrtki i usporavajući usvajanje tehnologija u ključnim sektorima poput zdravstva, proizvodnje i financija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu