Prosječna cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji nastavila je blagi rast u drugoj polovici 2025. godine, no najnoviji podaci Eurostata otkrivaju goleme razlike među državama članicama.

Usklađivanje mirovina

Uskoro kreće isplata: Evo koji umirovljenici u Hrvatskoj će dobiti više od 1.000 eura mirovine

Dok su u nekim zemljama cijene značajno pale, u drugima su porezi i davanja doveli račune do rekordnih razina.
Prosječna cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji u drugoj polovici 2025. godine blago je porasla i dosegnula 28,96 eura za 100 kilovat-sati.

Kako je objavio Eurostat, europski statistički zavod, to predstavlja umjereno povećanje u usporedbi s prvih šest mjeseci iste godine, kada je 100 kilovat-sati prosječno stajalo 28,79 eura.

Složena slika tržišta

Premda se na prvi pogled ne čini kao značajan skok, ovaj trend potvrđuje da cijene ostaju na znatno višim razinama od onih prije velike energetske krize 2022. godine, a to je dodatni udar na novčanike građana.

Analiza podataka pokazuje složenu sliku tržišta na kojem se isprepliću nacionalne politike, globalni utjecaji i regulatorne promjene.

Zanimljivo je da ovaj rast cijena nije primarno posljedica skuplje same energije. Dapače, cijena energije prije oporezivanja zabilježila je blagi pad, no taj pad u potpunosti su poništila veća porezna opterećenja.

Naime, rast konačnih cijena za potrošače gotovo je isključivo posljedica povećanja poreza i raznih davanja, koji su porasli i nominalno i kao udio u konačnom računu za električnu energiju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

To znači da su države kroz svoje fiskalne politike imale ključnu ulogu u oblikovanju cijena koje građani na kraju plaćaju, što dodatno produbljuje razlike unutar same Unije i postavlja pitanje održivosti takvog modela.

Gdje je električna energija najskuplja?

Kada se pogledaju pojedinačne zemlje članice, razlike u cijenama su drastične. Apsolutno najskuplju električnu energiju za kućanstva u promatranom razdoblju imala je Irska, gdje je cijena dosegnula vrtoglavih 40,42 eura za 100 kilovat-sati.

Odmah iza nje nalaze se dvije gospodarski najsnažnije članice, Njemačka s cijenom od 38,69 eura i Belgija s 34,99 eura.

Ove brojke pokazuju da život u ekonomski razvijenijim zemljama ne jamči niže troškove života, barem kada je riječ o energiji, gdje visoki standard prati i visoka cijena osnovnih komunalnih usluga.

Na potpuno suprotnom kraju spektra nalaze se zemlje u kojima su cijene i do četiri puta niže. Prema podacima europskog statističkog zavoda, najjeftiniju struju u Europskoj uniji plaćaju Mađari, sa samo 10,82 eura za 100 kilovat-sati.

Slijede ih Malta s cijenom od 12,82 eura te Bugarska, gdje 100 kilovat-sati stoji 13,55 eura. Ovako velik raspon cijena odražava različite energetske strategije, stupanj ovisnosti o uvozu, regulatorne okvire te politike subvencioniranja kojima pojedine vlade pokušavaju zaštititi svoje građane od tržišnih šokova i rasta troškova.

Cijena 100 kilovat-sati električne energije za kućanstva u Hrvatskoj, uključujući naknade, kreće se oko 15,00 eura.

Tko bilježi najveći rast računa?

Na godišnjoj razini, najveći rast cijena električne energije zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je struja poskupjela za čak 58,6 posto.

Značajna povećanja registrirana su i u Austriji, s rastom od 34,3 posto, te u Irskoj, gdje su cijene skočile za 32,7 posto.

S druge strane, nekoliko je zemalja uspjelo smanjiti račune za svoje građane. Najveći pad cijena zabilježen je na Cipru, od 14,7 posto, a slijede ga Francuska s padom od 12,5 posto i Danska, gdje su cijene niže za 11,9 posto.

*uz korištenje AI-ja