Za razliku od dosadašnjih regulativa koje su bile uglavnom prijedlozi, nova EU regulacija za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) koja, bi trebala stupiti na snagu već tijekom ove godine AFIR obvezuje države članice EU što sve zapravo trebaju napraviti te im postavlja određene ciljeve – ako je električnih vozila u državi manje od 1%, smatrat će se da ih ima 1% i morat će se postaviti punjača od 3kW snage po vozilu. Hrvoje Prpić iz udruge za e-mobilnost Strujni krug, pojašnjava da u slučaju Hrvatske bi 1% ukupne flote iznosilo oko 15 tisuća vozila pa država mora osigurati oko 45.000 kW snage u punjačima, odnosno oko tisuću punjača. Uz to će se morati postavljati i dodatni punjači za plug-in hibride po jednakim pravilima, ali po 2kW snage po vozilu. Prema tome, uz tisuću punjača za električna vozila, Hrvatska će morati osigurati još 600-injak punjača za plug-in hibride ili 30.000 kW snage. “Hrvatska trenutno broji nešto više od 600 punionica za električna vozila, ove se godine očekuje postavljanje još otprilike 500 punionica pa bi ih prema tome trebalo postaviti oko još 500 kako bi se zadovoljili uvjeti nadolazeće regulacije. Vjerujemo da to neće biti problem s obzirom na to da u Hrvatsku dolaze brojne komercijalne tvrtke za postavljanje punionica”, kazao je Prpić.

Pojačanje infrastrukture

Također, AFIR-om se određuju ciljevi za znatno pojačanje infrastrukture na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana-Zagreb i Varaždin-Rijeka.

Prema regulaciji, punionice na koridoru će morati biti na manjoj udaljenosti od 60 kilometara, a do kraja 2025. će svako polje punjača morati imati ukupnu snagu od 600 kW s barem jednim punjačem snage 300 kW. U narednih pet godina, takva polja punjača morat će povećati ukupnu snagu na minimalno 900 kW s barem jednim punjačem snage 350 kW. Do istog datuma propisano je i da će svaki čuvani parking za kamione, kakve će HAC uskoro početi postavljati, morati imati barem dva punjača po 100 kW snage, a do kraja 2030. barem četiri. Također, svako urbano čvorište dostupno kamionima do kraja 2025. godine morat će imati polje punjača ukupne minimalne snage 1400 kW s punjačima od barem 350 kW, a do kraja 2030. ukupna snaga polja morat će se povećati do 3500 kW snage. Regulacija je propisala da ako država ne postavi navedeni broj punjača u rokovima, morat će platiti kazne od 1000 eura po nepostavljenom punjaču. Osim za električna vozila, AFIR je propisao da će se na autocestama do 1. siječnja 2025. morati postaviti odgovarajući broj punjača za vodik, amonijak i LNG. Do kraja 2027. će punjači za vodik na 700 bara morati biti na svakih 100 km s kapacitetom od dvije tone na dan, pa se očekuje da će u Hrvatskoj biti 3-4 takve punionice za vodik. S druge strane, punionice za tekući vodik morat će se postaviti na svakih 400 km, što znači da Hrvatska neće morati imati takve punionice, nego će istih biti dovoljno u Austriji i Italiji.

Očekuju nas i promjene po pitanju infrastrukture i u gradovima i lukama. Naime, do kraja 2025. će sve komercijalne zgrade s više od 10 parkirnih mjesta morati postaviti punjače na barem 15% mjesta. S druge strane, do 1. siječnja 2025. morat će se postaviti i minimum električnih punjača u lukama za putničke i kontejnerske brodove.

Nacionalni ciljevi

Ankica Kovač, profesorica zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ističe da okviri nacionalne politike ostaju glavni alat za ocjenu usklađenosti država članica koji trebaju biti razrađeni do 2025. “Ne slažem se s tim da u Hrvatskoj ne bi trebalo biti punionica na tekući vodik jer, ako će kod nas prometovati takva vozila, trebala bi imati i mogućost se puniti na jednoj ili više takvih punionica i u Hrvatskoj”, kazala je prof. Kovač. Maja Pokrovac, direktorice udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), naglašava da je elektrifikacija prometa u Hrvatskoj prvi put prisutna u zakonu kao važan segment uspješne energetske tranzicije, a AFIR je dobar put za ostvarivanje tog cilja na razini EU. “Zacrtano je, bez sumnje, moguće ostvariti, ali potrebno je zajedničko djelovanje uz aktivno uključivanje svih dionika”, navodi Pokrovac.