Njemačkom gospodarstvu prijeti eksplozivni koktel: Ovako nešto se ne pamti od 1990.

Autor: Tomislav Pili , 31. kolovoz 2022. u 07:00
Foto: Reuters

Prijedlog još jednog povećanja dobi za umirovljenje uzburkao duhove.

Trend starenja stanovništva, dramatičan nedostatak radne snage te sve manji iznos uplaćenih mirovinskih doprinosa čine eksplozivni koktel koji prijeti njemačkom gospodarstvu i društvu u cjelini. Međutim, u tamošnjoj javnosti razvila se žestoka polemika može li povećanje radnog vijeka na 70 godina riješiti sve te probleme. Kako piše Deutsche Welle, njemačka poduzeća u prvom su tromjesečju ove godine objavile rekordni broj oglasa za posao, pokušavajući popuniti čak 1,74 milijuna praznih radnih mjesta.

Obilje posla

Toliko praznih radnih mjesta ne pamti se od ujedinjenja 1990. godine. Istovremeno, Njemačka bilježi rekordno niski udjel mladih ljudi u ukupnom stanovništvu. Prema podacima statističkog zavoda Destatisa, svega 10 posto stanovništva u dobi je između 15 i 24 godine. S druge strane, stariji od 65 zauzimaju petinu udjela u stanovništvu. Kako je broj novorođenih premali da bi ublažio ovaj jaz, državni mirovinski sustav pod ozbiljnim je pritiskom. Jedno od rješenja moglo bi biti podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 70 godina, što je početkom kolovoza predložio Stefan Wolf, predsjednik udruge metalske i elektrotehničke industrije koja djeluje u sklopu Federacije njemačkih poslodavaca.

Wolfov prijedlog razgnjevio je sindikate, socijalne aktiviste i stranke lijevog političkog predznaka. Član stranke Ljevica Dietmar Bartsch prijedlog je čak nazvao “antisocijalnom glupošću”. Trenutno njemačka vlada radi na implementaciji podizanja dobi za umirovljenje sa 65 na 67 godina za radnike rođene nakon 1967. godine. Ministar rada Hubertus Heil – član socijaldemokratskog SPD-a – već je odbacio ideju o još jednom povećanju dobi za umirovljenje, a polemiku koja se pojavila u javnosti nazvao je “fantomskom”. Ekonomist Johannes Rausch kaže za DW kako je povećanje dobi za umirovljenje uvijek iznimno nepopularna mjera. “Iz toga razloga političari odgađaju odluku o tome što je moguće više. Ali mogu zamisliti da se sredinom idućeg desetljeća, kada zapnemo usred demografske krize, nešto promijeni po tom pitanju”, kaže Rausch.

Samo nominalni efekt

Ako dođe do dodatnog povećanja dobi za umirovljenje, Njemačka neće biti usamljena u tome. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) predviđa da će se prosječna dob za umirovljenje u njenim članicama podići na 66,1 godinu za muškarce i 65,5 godina za žene. U državama gdje je dob za umirovljenje već vezana za očekivani životni vijek, poput Danske, Italije ili Estonije, već je jasno da će se dob za umirovljenje u narednim godinama značajno povisiti. Johannes Geyer, zamjenik direktora za javne poliitke na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja smatra da će kvantitativni efekt povećanja dobi za umirovljenje biti samo nominalan.

10 posto

udjela u ukupnom stanovništvu Njemačke imaju mladi između 15 i 24 godine

“Dobar dio radno aktivnih premine prije nego što dosegnu dob za umirovljenje”, ističe Geyer. Prema njegovom mišljenju, rješenje je u imigraciji. No, postoji i veliki bazen u domaćoj radnoj snazi koji su u prekarnom radu. Kada bi ti radnici dobili ugovore na neodređeno vrijeme i počeli uplaćivati doprinose, to bi pomoglo mirovinskom sustavu, smatra Geyer. Postoji i još jedno rješenje: produženje radnog tjedna na 42 sata. No, oko toga je Geyer skeptičan. “U mnogim sektorima 40 sati je maksimum koji radnici mogu odraditi. Produženje satnice imalo bi negativne posljedice na zdravlje radnika”, ocjenjuje Geyer.

Prema njegoovm mišljenju, vrlo je vjerojatno i povećanje stope izdvajanja za mirovine, sa sadašnjih 18,6 na više od 20 posto do 2025. godine. “Prije rata u Ukrajini i visoke inflacije govorio sam da si možemo priuštiti povećanje stope doprinosa, ali sada bi to izazvalo novu užarenu polemiku”, smatra Geyer.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Većina koja je otišla u Njemačku radi po cijele dane i nema vremena za obitelj jer jedina vrijednost su im euri, no jednom kad će ostarit bit će sami, bez djece, bez unuka, bez prijatelja…. kao i kod nas u Hr gramzivi koji misle samo na novac i sebe i gaze sve pred sobom, a žive jadno, sami eventualno sa svojom fuficom, dok žena doma hekla.

New Report

Close