Europa bi u sljedećih 20 godina trebala biti povezanija nego ikad. Naime, Europska unija planira izgradnju kontinentalne mreže brzih željeznica koja bi trebala povezati sve glavne gradove i veće urbane centre.

domaći turizam

Hrvatska turistička elita okupila se u Višnjanu

Projekt pod nazivom European High-Speed Rail Network, koji promiče udruga CER (Community of European Railway and Infrastructure Companies), uskoro bi trebao dobiti i službeno odobrenje Europske komisije. Riječ je o najvećem infrastrukturnom pothvatu u povijesti EU-a, vrijednom 546 milijardi eura, čiji je cilj stvoriti brži, zeleniji i otporniji europski prometni sustav.

Planom je predviđeno više od 49.400 kilometara novih i moderniziranih pruga, po kojima bi vlakovi vozili brzinama između 250 i 350 kilometara na sat. Nova mreža obuhvatit će sve glavne gradove, ali i veće aglomeracije s više od 250 tisuća stanovnika, poput Soluna, Ljubljane, Krakova ili Marseillesa, prenosi tportal.

BANKARSTVO

Od četvrtka kreće stroža provjera računa, jedan potez može vas skupo koštati

Alberto Mazzola, izvršni direktor CER-a, istaknuo je da je cilj projekta pretvoriti željeznicu u glavni oblik prijevoza u Europi. Prema procjenama CER-a, 50 posto dugolinijskih putovanja u budućnosti će se odvijati brzim vlakovima, a 20 posto njih i dalje će koristiti konvencionalne linije, navodi Euronews.

Iako Europa već desetljećima ulaže u željeznice, Mazzola upozorava da se kontinent suočava s ozbiljnim infrastrukturnim manjkavostima. Projekt visokih brzina usko je povezan s ciljevima Europskog zelenog plana, a on predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto do 2050. godine. Brza željeznica, kao energetski učinkovit i održiv oblik prijevoza, trebala bi postati okosnica europskog zelenog prometa.

Infografika

Zagreb je skup, ali evo gdje je u Europi najskuplje: Cijena kvadrata stana i preko 20.000 eura

Prema planovima, od Atene do Istanbula trebalo bi se putovati četiri sata dok bi se iz Madrida do Milana moglo stići u manje od šest sati. Time bi brzi vlakovi postali ozbiljna konkurencija zračnom prometu na kraćim relacijama, uz višestruko manji ugljični otisak.