U trenutku kada umjetna inteligencija sve snažnije utječe na način na koji donosimo odluke, informiramo se i predviđamo buduće događaje, sve više se nameće pitanje mogu li kolektivna i umjetna inteligencija poboljšati predviđanje i donošenje odluka, i ako mogu – na koji način? Upravo je to bila središnja tema ovogodišnjeg Principal Fellowship Programma 2026, međunarodnog istraživačkog programa Zaklade Lürssen koji je od 26. rujna do 3. listopada održan u Rijeci i Opatiji. Tijekom osmodnevnog programa istraživači i profesori s vodećih svjetskih sveučilišta i znanstvenih institucija iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Izraela, Maroka, Hrvatske i regije raspravljali su o tome kako ljudi i AI mogu unaprijediti procjenjivanje budućih događaja te kakve posljedice razvoj UI ima na donošenje odluka u društvu, politici, gospodarstvu i znanosti.

Program je okupio međunarodnu istraživačku skupinu koju predvode dugogodišnji suradnici Zaklade Lürssen s uglednog američkog sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology), a kulminirao je dvodnevnom znanstvenom radionicom naziva “Budućnost predviđanja: kolektivna i umjetna inteligencija”, održanom u Opatiji.

Mudrost mnoštva

U središtu programa bio je fenomen “mudrost mnoštva”, u kojem objedinjene procjene većeg broja ili tzv. kolektivna inteligencija ljudi često nadmašuju procjene pojedinačnih stručnjaka. Taj je pristup danas temelj predikcijskih tržišta vrijednih milijarde dolara, istraživanja tržišta, dizajna proizvoda, političkih anketa, pa i provjere činjenica na velikim tehnološkim platformama. Posebna pozornost posvećena je ulozi umjetne inteligencije u previđanju.

“Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti nego dio naše svakodnevice. Upravo zato važno je otvarati prostor za interdisciplinarne razgovore o tome kako ćemo koristiti nove tehnologije, kako ćemo donositi odluke i kako ćemo očuvati vrijednost ljudske prosudbe u svijetu koji se ubrzano mijenja. Ponosni smo što kroz programe Zaklade Lürssen Hrvatska postaje mjesto susreta vodećih svjetskih znanstvenika i razmjene znanja o temama koje će oblikovati budućnost društva”, istaknula je Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner.

Prvi dan bio je posvećen temama iz područja kognitivnih znanosti, procesa donošenja odluka i ponašanja pojedinaca i skupina. Izlaganja su, među ostalim, obuhvatila pitanja metakognicije kod ljudi i sustava umjetne inteligencije, psihologiju prokrastinacije te načine na koje agenti UI, koristeći iste skupove podataka, mogu smanjiti kvalitetu kolektivnih procjena. Drugog dana fokus se preselio na etičke, političke i društvene posljedice razvoja umjetne inteligencije. Raspravljalo se o odnosu umjetne inteligencije i demokracije, granicama delegiranja odluka AI sustavima, polarizaciji stavova u digitalnom okruženju, ulozi medija i javnih politika te mogućnosti da umjetna inteligencija potakne veći politički angažman mladih.

Program su vodili stalni članovi Zaklade Lürssen, Dražen Prelec, profesor menadžmenta i ekonomije na MIT Sloan School of Management, i Danica Mijović-Prelec, znanstvenica i suosnivačica Sloanova laboratorija za neuroekonomiju na MIT-u. Prelec je međunarodno poznat po razvoju metode “Bayesianski serum istine”, koja omogućuje identifikaciju točnih, ali manjinskih mišljenja u ispitivanjima javnog mnijenja, a u situacijama kada ne postoji jasan vanjski kriterij istine. Jedan od ciljeva ovogodišnjeg programa bio je istražiti mogućnosti šire primjene tog modela u području predviđanja i kolektivnog odlučivanja.

Nastavak u studenom

Među sudionicima programa bili su i ugledni međunarodni istraživači poput Johna McCoya (Wharton School, University of Pennsylvania), Émilea Servan-Schreibera (Mohammed VI Polytechnic University i osnivač platforme Hypermind), Rave da Silveire (Sveučilište u Baselu i Sveučilište u Zürichu), Stevea Fleminga (University College London) te Yonatana Loewensteina (Hebrew University of Jerusalem), uz brojne druge znanstvenike i istraživače.

Radionica je organizirana u suradnji s istraživačkim projektom “Epistemička demokracija u digitalnom dobu” (EDDD), koji financira Hrvatska zaklada za znanost, te s akademskim partnerima Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Institutom za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

“Jedan od najvažnijih zaključaka programa jest da budućnost predviđanja neće ovisiti samo o tome koliko su napredni sustavi umjetne inteligencije, nego i o tome kako ćemo povezivati ljudsko znanje, različite perspektive i kritičko promišljanje. Pitanja kolektivne i umjetne inteligencije danas nadilaze granice tehnologije te izravno utječu na demokraciju, obrazovanje, javne politike i društveni razvoj. Upravo zato međunarodna suradnja i interdisciplinarni dijalog, kakav smo imali priliku poticati kroz ovaj program, ostaju ključni za razumijevanje izazova i prilika koje donosi doba umjetne inteligencije”, naglasila je Snježana Prijić-Samaržija, članica Upravnog odbora Zaklade Lürssen koja će u nastavku programa u studenom u Rijeci ugostiti Themistoklisa P. Sapsisa, profesora strojarstva i oceanskog inženjerstva na MIT-u i ravnatelja Centra za oceansko inženjerstvo. Predavanje će biti posvećeno predviđanju u maritimnom sektoru, donošenju odluka u uvjetima neizvjesnosti te analizi pomorskih rizika.